Danas se u Kumrovcu održao još jedan sastanak čelnika sedam zagorskih jedinica lokalne samouprave iz Zagrebačke i Krapinsko - zagorske županije čijim područjima prolazi tzv. 'Kumrovečka pruga', koja je već godinama izvan funkcije.  Tako su uz današnjeg domaćina, načelnika Kumrovca Roberta Šplajta, na sastanak stigli i gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek, načelnica Zagorskih Sela Ksenija Krivec – Jurak, načelnica Kraljevca na Sutli Danijela Pongrac, načelnica Marije Gorice Marija Jančić, načelnik Brdovca Alen Prelec te načelnik Dubravice Marin Štritof.

Podsjetimo, u listopadu ove godine, na prijedlog Štritofa, pokrenuta je zajednička inicijativa svih ovih jedinica lokalne samouprave za revitalizacijom 'Kumrovečke pruge', a nakon niza sastanaka i dogovora, u koje su se uključila i oba župana, prošlog tjedna s predstavnicima HŽ-a održan je i sastanak u Ministarstvu prometa.

- Na tom sastanku u ministarstvu dogovoreno je da se kroz mjesec dana razmotre sve mogućnosti i opcije kako i na koji način revitalizirati prugu te koliko bi to otprilike koštalo, iako su trenutne procjene da je riječ o iznosu od oko 50 milijuna kuna. Sljedeći sastanak dogovoren je u ministarstvu za 15. ožujka - rekao je Marin Štritof. Svjestan je, kaže, da postoje realni probleme oko granice, s obzirom da pruga na nekoliko mjesta prelazi na slovenski teritorij i ponovo se vraća na hrvatski, ali, kako je rekao, Slovenci su sve do Klanjca postavili žilet žicu uz novo korito rijeke Sutle, stoga ne vidi prepreke da se u prvoj fazi ne revitalizira barem taj prvi dio, od Savskog Marofa do Klanjca.

Ipak, glavna tema današnjeg sastanka bio je neadekvatni javni autobusni prijevoz na tom području, kojeg su čelnici ovih jedinica lokalne samouprave također odlučili rješavati zajednički, 'u paketu'. Naime, trenutno autobusne linije javnog prijevoza u Zagorskim Selima uopće ne postoje, a autobusni prijevoznik Meštrović, koji svojim autobusima ovo područje povezuje sa Zaprešićem, početkom ovog mjeseca poskupio je karte te je najavio smanjenje broja polazaka.

Zato je na današnji sastanak pozvan i on, kao i predstavnici dvaju drugih prijevoznika, tvrtki Presečki i Vrelej, koji su, jedan po jedan, objašnjavali gradonačelniku, načelnicama i načelnicima zašto su te linije neisplative. Kako su napomenuli, broj putnika je premalen, troškovi su veliki i ukoliko grad i općine žele zadržati ili poboljšati javni autobusni prijevoz na svom području, morat će ga sufinancirati. Sva tri prijevoznika dobila su zadatak da izrade svoj prijedlog i ponudu za zajednički, integrirani prijevoz u ovim jedinicama lokalne samouprave, nakon čega će načelnici izabrati najpovoljniji model te dogovoriti raspodjelu iznosa za sufinanciranje.

Kako se danas moglo čuti, gradonačelnik i načelnici nisu najsretniji činjenicom da će morati birati između smanjenja broja polazaka ili dodatnih izdvajanja iz svojih skromnih proračuna, pa su dogovorili da će na sastanku koji je za 15. ožujka zakazan u Ministarstvu prometa, tražiti pomoć države da ona preuzme na sebe sufinanciranje javnog autobusnog prijevoza u ovim zagorskim općinama i gradu, barem u jednom dijelu. - Ako država sufinancira trajekte, odnosno Jadroliniju u Dalmaciji, kao i javni prijevoz u Osijeku, zašto ne bi onda i autobusni prijevoz u Zagorju - zaključili su načelnici.