Dok se u mnogim dijelovima svijeta 31. prosinca jednostavno naziva Novogodišnjom večeri ili Starom godinom, u Hrvatskoj i velikom dijelu Europe taj datum nosi poseban naziv – Silvestrovo. Riječ je o pojmu koji se u svakodnevnoj upotrebi prenosi generacijama, a njegovo porijeklo seže duboko u povijest kršćanstva.

Naziv Silvestrovo vezan je uz svetog Silvestra I., papu koji je Katoličku crkvu vodio u jednom od njezinih najvažnijih razdoblja.

Tko je bio sveti Silvestar?

Sveti Silvestar I. bio je 33. papa po redu, a na čelu Crkve nalazio se od 314. do 335. godine. Njegov pontifikat trajao je više od dva desetljeća i odvijao se u vremenu velikih promjena za kršćane, koji su dotad bili progonjeni u Rimskom Carstvu.

Papa Silvestar preminuo je 31. prosinca 335. godine, zbog čega se njegov spomendan obilježava upravo na taj datum. Upravo ta činjenica razlog je zbog kojeg se posljednji dan u godini u mnogim europskim zemljama naziva Silvestrovo.

Povijesni trenutak za kršćanstvo

Za vrijeme pontifikata svetog Silvestra dogodio se jedan od ključnih povijesnih događaja – rimski car Konstantin Veliki 313. godine donio je Milanski edikt, kojim je kršćanstvo postalo dopuštena i priznata religija u Rimskom Carstvu.

Uz povijesne činjenice, uz Silvestra se vežu i brojne legende. Prema jednoj od njih, papa je navodno izliječio cara Konstantina od teške bolesti, nakon čega se car obratio na kršćanstvo. Iako povjesničari te priče promatraju s dozom opreza, one su dodatno pridonijele važnosti Silvestrova u kršćanskoj tradiciji.

Kako se Silvestrovo obilježava u Hrvatskoj

U hrvatskoj tradiciji Silvestrovo se doživljava kao poseban trenutak prijelaza iz stare u novu godinu. Poznata je i izreka: „Kako dočekaš ponoć, takva će ti biti cijela godina“, zbog čega se posljednjim satima godine pridaje posebna pažnja.

Mnogi Novu godinu dočekuju u krugu obitelji i bliskih prijatelja, uz svečanu večeru, pjenušac i odbrojavanje do ponoći, dok se u ponoć tradicionalno nazdravlja i promatra vatromet. Simbolično, ulazak u novu godinu s dragim ljudima smatra se pozivom sreći, zdravlju i zajedništvu.

S druge strane, velik broj građana odlučuje se za organizirane dočeke na gradskim trgovima ili u ugostiteljskim objektima. Gradovi poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka svake godine organiziraju bogat glazbeno-scenski program koji okuplja tisuće ljudi i stvara posebnu blagdansku atmosferu.

Naziv koji je ostao kroz stoljeća

Iako je danas Silvestrovo za mnoge prije svega sinonim za slavlje, zabavu i vatromet, njegov naziv podsjetnik je na povijesne i vjerske korijene koji su se zadržali do današnjih dana. Upravo ta kombinacija tradicije, povijesti i suvremenih običaja čini Silvestrovo jednim od najposebnijih dana u godini.