Područje potrošačkog kreditiranja trenutno je uređeno Zakonom o potrošačkom kreditiranju i Zakonom o stambenom potrošačkom kreditiranju, a imajući u vidu i obvezu prijenosa direktive, Ministarstvo financija odlučilo je donijeti novo zakonsko rješenje koje objedinjuje materiju iz dva postojeća zakona.

Nova pravila dolaze kao odgovor na promjene na tržištu – prije svega rast digitalnih financijskih usluga, kratkoročnih kredita i popularnih modela odgođenog plaćanja poput 'kupi sada, plati kasnije', piše tportal.

Oštrija regulacija i nadzor HNB-a

Jedna od ključnih novosti je proširenje područja primjene zakona. Dosad su određeni mali ili kratkoročni krediti bili izvan regulacije, no sada će i oni potpasti pod pravila zaštite potrošača. To uključuje vrlo male kredite (ispod 200 eura), pojedine kratkoročne zajmove, beskamatne kredite, ali i modele odgođenog plaćanja koji su posljednjih godina postali popularni u online trgovini.

Cilj je ukloniti 'regulatorne rupe' i spriječiti pojavu rizičnih kreditnih proizvoda izvan nadzora. Na taj način će se onemogućiti situacije u kojima potrošači uzimaju financijske proizvode koji formalno nisu krediti, ali u praksi mogu dovesti do prezaduženosti. S tim u vezi uvode se i značajne novine u pogledu nadležnosti i postupka ishođenja odobrenja za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja i posredovanja u potrošačkom kreditiranju, kao i u pogledu nadležnosti za provedbu nadzora nad subjektima koji pružaju navedene usluge.

Hrvatska narodna banka (HNB) imat će nadležnost nad izdavanjem odobrenja vjerovnicima i kreditnim posrednicima u potrošačkom kreditiranju te ujedno ovlasti nadzora nad tim subjektima.

Između ostaloga, novim zakonom propisuje se da će HNB, kada utvrdi činjenice i okolnosti da usluge iz područja potrošačkog kreditiranja pružaju osobe bez odobrenja, o tome bez odgode morati obavijestiti DORH te, prema potrebi, i drugo nadležno nadzorno tijelo.

Detaljnija procjena kreditne sposobnosti

Banke i drugi vjerovnici morat će temeljitije procjenjivati kreditnu sposobnost klijenata, a cilj je spriječiti da građani dobiju kredit koji realno ne mogu otplaćivati. Procjene će se morati temeljiti na pouzdanim financijskim podacima i u slučaju automatiziranog odlučivanja potrošač će imati pravo zatražiti ljudsku provjeru odluke.

Nova regulativa donosi i stroža pravila za marketing kreditnih proizvoda. Između ostaloga, zabranjuju se poruke koje bi građane mogle dovesti u zabludu. Tako, primjerice, oglašavanje kredita više neće smjeti sugerirati da posudba novca može poboljšati financijsku situaciju građana ili biti jednostavno rješenje za svakodnevne troškove.

U svakom oglasu morat će jasno biti naznačeno da zaduživanje ima trošak, odnosno da nije besplatno, a poruke koje potiču neodgovorno zaduživanje bit će osobito pod povećalom regulatora.

Više informacija prije potpisivanja ugovora

Nova pravila naglašavaju transparentnost. Prije sklapanja ugovora vjerovnici će morati jasno i standardizirano prikazati sve troškove kredita – uključujući kamatne stope, naknade i ukupni iznos koji potrošač mora vratiti. Cilj je, kako ističu u Ministarstvu financija, spriječiti situacije u kojima građani tek nakon potpisivanja ugovora shvate stvarne troškove kredita. Također, dobivanjem svih bitnih informacija građani mogu lakše usporediti njihove različite ponude na tržištu.

Banke više neće smjeti uvjetovati odobravanje kredita uzimanjem dodatnih usluga. Primjerice, to se neće smjeti uvjetovati prebacivanjem primanja u banku. Zakonom će se precizirati i rokovi i način odustanka od ugovora o kreditu, kao i pravo potrošača na proporcionalno smanjenje troškova pri prijevremenoj otplati kredita. Uvodi se i 'pravo na zaborav' bivšim onkološkim bolesnicima, što znači da prilikom procjene kreditne sposobnosti ili ugovaranja osiguranja njihova ranija bolest ne smije automatski biti otegotna okolnost.

Pomoć dužnicima prije ovrhe

Zakon uvodi i dodatne obveze za vjerovnike kada potrošač zapadne u financijske poteškoće. Prije pokretanja ovršnih postupaka banke bi trebale razmotriti mjere poput restrukturiranja kredita, produljenja roka otplate ili privremene odgode rata.

Takav pristup već postoji u dijelu bankarske prakse, ali sada dobiva i snažniju zakonsku podlogu. Novi zakon predviđa i uvođenje sustava besplatnog savjetovanja o dugovima, stoga će građani u Fini moći dobiti savjet o svojoj financijskoj situaciji prije nego što se suoče s ozbiljnim problemima s otplatom kredita.

Cilj je reagirati već pri prvim znakovima prezaduženosti i pomoći građanima da izbjegnu financijske poteškoće ili barem smanje njihove posljedice.

Prilagodba digitalnom kreditiranju

Novi okvir uzima u obzir i razvoj digitalnih financijskih usluga. Sve veći broj kredita danas se ugovara putem interneta ili mobilnih aplikacija, pa zakon uvodi jasnija pravila za elektroničko sklapanje ugovora i poslovanje fintech platformi.

Sveukupno gledano, cilj reforme je smanjiti rizik od prezaduženosti građana i osigurati transparentnije uvjete kreditiranja. Istodobno se nastoji stvoriti jedinstven regulatorni okvir za sve pružatelje kredita – od tradicionalnih banaka do novih digitalnih platformi.

Nova pravila trebala bi se početi primjenjivati u državama članicama Europske unije ove godine, nakon što budu u potpunosti prenesena u nacionalna zakonodavstva.