Meteorolog Zoran Vakula upozorio je da podaci s hrvatskih meteoroloških postaja jasno pokazuju koliko su se ljeta posljednjih desetljeća zagrijala.

U intervjuu za Greenpeace Hrvatska rekao je da se vrućine danas dulje zadržavaju, toplinski valovi su izraženiji, a raste i broj noći tijekom kojih temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva.

Vakula kaže da pojedinačni vrući dani sami po sebi nisu dokaz klimatskih promjena jer ih je bilo i ranije. Štoviše, neki apsolutni temperaturni rekordi iz prošlog stoljeća još nisu srušeni.

Razlika je, objašnjava, u tome što se vrućina posljednjih desetljeća zadržava dulje, a češća su duga razdoblja s temperaturama iznad 30, pa i 35 stupnjeva.

Analize podataka DHMZ-a, prema Vakuli, pokazuju znatan rast srednje temperature zraka u posljednjih 30 godina u usporedbi s prethodnih 30. Promjena je vidljiva na godišnjoj, sezonskoj i mjesečnoj razini, a upravo je ljeti najizraženija.

"Ljeta postaju znatno toplija nego prije", rekao je Vakula. Najveće povećanje mjesečnih prosjeka uglavnom se bilježi u kolovozu, a među hrvatskim gradovima posebno se izdvaja Zagreb, gdje zagrijavanju pridonosi i efekt urbanog toplinskog otoka. 

Ovogodišnji podaci posebno su upečatljivi. Vakula navodi da je kolovoz u većem dijelu Hrvatske bio rekordno topao, sa srednjom mjesečnom temperaturom uglavnom tri do pet stupnjeva iznad prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020.

I cijelo meteorološko ljeto, odnosno razdoblje od početka lipnja do kraja kolovoza, u mnogim je mjestima bilo rekordno toplo ili vrlo blizu rekorda. U Dubrovniku i Splitu ove su godine izmjerene temperature od 40 stupnjeva. 

To potvrđuju i službeni podaci DHMZ-a. Srednja temperatura ljeta 2026. bila je od 1.8 do 3.3 stupnja viša od prosjeka 1991.-2020. DHMZ je ljeto na gotovo cijelom području Hrvatske svrstao u kategoriju ekstremno toplog, dok je u Varaždinu i Daruvaru bilo vrlo toplo.

Vakula navodi i da je prosječna temperatura od početka ove godine do kraja kolovoza u većini Hrvatske bila druga najviša otkad postoje mjerenja. Toplije je bilo samo u istom razdoblju 2024. godine.

Promjena je posebno vidljiva po broju takozvanih toplih ili tropskih noći, tijekom kojih se temperatura ne spušta ispod 20 stupnjeva.

Od 1961. do 1990. godine Zagreb Maksimir imao je prosječno dvije takve noći godišnje, a Split Marjan 73. U klimatološkom razdoblju od 1991. do 2020. prosjek je porastao na pet toplih noći u Maksimiru i 83 na Marjanu.

Ako se promatra posljednjih 30 godina, od 1997. do 2026., Maksimir je imao prosječno osam takvih noći godišnje, a Marjan gotovo 89. Rekord u Zagrebu drži 2024. s 26 toplih noći, dok ih je Split 2018. imao čak 112. 

Vakula upozorava da zagrijavanje ne znači da će svaka nova godina ili svako novo ljeto nužno biti toplije od prethodnog. I dalje su moguća hladnija razdoblja i velika odstupanja od godine do godine, ali dugoročni trend zagrijavanja ostaje jasan.

Govoreći o vremenskim ekstremima, poručio je da nas "sve češći i žešći vremenski ekstremi" ne bi trebali iznenađivati.

To uključuje dulja razdoblja vrućine i suše, ali i lokalno vrlo obilne oborine koje mogu izazvati poplave. Vakula zato smatra da se društvo treba istodobno pripremati na daljnje zagrijavanje i na posljedice sve izraženijih vremenskih ekstrema.

DHMZ također navodi da je trend porasta temperature u Hrvatskoj posebno izražen posljednjih desetljeća te da klimatske projekcije upućuju na nastavak zagrijavanja, pri čemu se ljeti očekuje veći rast temperature nego zimi.