Foto: Pixsell/Arhiva Ilustracija

U prvih šest mjeseci u 2025. godini na hrvatskim cestama poginule su 133 osobe, što je devet posto više nego u istom razdoblju lani, navodi prometni stručnjak Željko Marušić koji se u svom blogu osvrnuo na ovu problematiku te nudi rješenje. 

Navodi kako bi povećanje broja nadzornih kamera i uvođenje objektivne odgovornosti za prometne prekršaje prepolovilo broj poginulih na hrvatskim cestama.

Marušićevu objavu na Autoportalu prenosimo u cijelosti.

1. Utemeljiti Agenciju za sigurnost cestovnog prometa u sklopu Ministarstva prometa, koja bi bila odgovorna za funkcionalnost i sigurnost cestovnog prometa.

2. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama te početi koristiti dronove za nadzor poštivanja prometnih propisa, uvesti uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava (*)

3. Zabraniti promet gospodarskih  vozila mase veće od 7,5 tona na svim državnim i županijskim cestama za koje postoji postoji alternativa u korištenju autocesta.

4. Od 1. studenoga (!) do 15. travnja za sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.

5. Poticati kupnju sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju nesigurnim vozilima. Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni malus.

6. Za vozila s motorom snažnijim od 150 kW (204 KS) uvesti stupnjevito progresivno povećanje cijene obveznog autoosiguranja, koja bi za vozila s više od 500 kW (680 KS) bilo deseterostruko skuplje nego sada.

7. Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.

8. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…*

Povećanje broja nadzornih kamera i uvođenje objektivne odgovornosti za prekršaje prepolovilo bi broj poginulih na cestama

Na povećanje sigurnosti cestovnog prometa najviše bi utjecalo povećanje izvjesnosti kažnjavanja za počinjene prometne prekršaje u cestovnom prometu. Na to se može utjecati s dva skupa mjera

a) Povećanje broja radarskih kamera na hrvatskim cestama:

– stabilnih, na svim opasnim mjestima (raskrižjima, brzim dionicama, pred opasne zavoje, urbanim područjima

– premjestivih, koje se postavljaju ‘ad hoc’ na temelju operativnog plana prometne policije i rada prometnih patrola

– uvođenja kontrolnih dronova s certificiranom opremom za bilježenje prometnih prekršaja (brzina, razmak, vezivanje, puna linija, crveno svjetlo)

b) Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava, s najvažnijim mjerama:

– uvođenje objektivne odgovornosti za prometne prekršaje. Kazne za prometne prekršaje prvenstveno i odmah bi se naplaćivale od vlasnika motornog vozila (fizičke ili pravne osobe), a osiguranje plaćanja osiguralo bi se ovrhom na motorna vozila. Ako vlasnik nije vozio, odnosno izjavljuje da nije vozio, kazna bi se potom naplaćivala od vozača, a vlasniku refundirao iznos tek nakon realizacije plaćanja.

– za počinjena kaznena djela u cestovnom prometu (obijesna vožnja, izazivanje tragične prometne nesreće…) vozilo bi se oduzimalo neovisno o tome tko je vlasnik vozila (fizička ili pravna osoba).

Sustav objektivne odgovornosti bitno bi povećao sigurnost cestovnog prometa, jer bi se povećala kontrola ustupanja vozila drugoj osobi i smanjili rizici ustupanja vozila neodgovornim osobama.