Od 1. siječnja 2027. sustav povratne naknade u Hrvatskoj trebao bi se proširiti i na tetrapak ambalažu, što bi moglo povećati cijene mlijeka, mliječnih napitaka i sokova. Proizvođači i trgovci upozoravaju da za takvu promjenu još nema dovoljno kapaciteta te traže odgodu primjene novih pravila, dok iz Ministarstva poručuju da je rok poznat još od 2023. godine i da je vremena za prilagodbu bilo dovoljno.

Uz PET plastične boce, staklo i limenke, povratna naknada od 10 centi trebala bi se odnositi i na višeslojnu kartonsku ambalažu, odnosno tetrapak, što uključuje mlijeko, mliječne napitke, voćne sokove, ali i male bočice pića ispod dva decilitra koje dosad nisu bile obuhvaćene sustavom, piše Poslovni.

“To su svi proizvodi mlijeka u tetrapak ambalaži, voćni sokovi, male bočice od dva decilitra u kojima u pravilu dolaze sokovi. I ono što je za potrošače važno jest da će s 1. 1., ako ti proizvodi uđu u sustav povratne naknade, doći do porasta cijene tih proizvoda za iznos povratne naknade”, kazala je za Dnevnik.hr Dragica Bagarić, direktorica Eko Ozra.

Dio građana podržava proširenje sustava jer smatraju da će dodatno potaknuti recikliranje i smanjiti količinu otpada, no neki upozoravaju da bi vraćanje određene vrste ambalaže moglo biti nepraktično.

Na niz problema upozoravaju i proizvođači, koji tvrde da Hrvatska još nema potrebnu infrastrukturu za učinkovito prikupljanje i obradu višeslojne kartonske ambalaže.

“Trgovina nema kapacitete, odnosno nema aparate za preuzimanje te ambalaže, već bi je morala sakupljati ručno, a onda je i problem s higijenskog aspekta za trgovinu”, naglasila je Bagarić.

Zbog toga proizvođači i trgovci traže odgodu primjene novih pravila, posebno jer se istodobno pripremaju i nova europska pravila kojima će se sektor dodatno morati prilagođavati. Podršku odgodi dali su i iz Hrvatske udruge poslodavaca.

“Proširenje sigurno nosi sa sobom određene komplikacije i povećanje troškova. S jedne strane tetrapak ambalaža je puno kompleksnija za prikupljanje u odnosu na limenke, PET i staklo jer je višeslojna, to će zahtijevati dodatne investicije”, ističe za Dnevnik.hr Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije poručuju kako će prijedlog za odgodu razmotriti, ali podsjećaju da je rok za prilagodbu odavno definiran.

“Ne bi trebalo biti iznenađenje, ono što sam rekla, Pravilnik je iz 2023. godine, bilo je dovoljno vremena da se svi priviknu i pripreme. Istina, nije ostalo više puno vremena, ali činimo sve da sustav ipak profunkcionira od propisanog roka”, izjavila je Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom.

Dodaje kako bi novi model funkcionirao po istom principu kao postojeći sustav povratne naknade, samo s većim opsegom ambalaže.

“Trgovine već imaju uspostavljen sustav sakupljanja ambalažnog otpada, tako da će se količina vjerojatno povećati. Naravno, imat će nešto više posla, ali možda treba spomenuti da i za taj dio posla trgovci dobivaju naknadu”, rekla je Radović.

Procjenjuje se da bi se proširenjem sustava broj ambalažnih jedinica uključenih u povratnu naknadu mogao povećati za oko 400 milijuna.