Foto: PIXSELL

Novi zakoni koji se tiču stambene politike donose mnoge promjene. Ocjenu ustavnosti prošao je Zakon o upravljanju i održavanju zgrada.

Posebna je koncentracija na kućnom redu, čija sama objava kao pravilnika, kako navodi, ne znači ništa.

‘Zakon jasno kaže da je sankcioniranje za nepridržavanje kućnog reda moguće isključivo pod uvjetom ako je sankcioniranje i nepridržavanje uvedeno u međuvlasnički ugovor zgrade. Ljudi se moraju pokrenuti, do kraja godine sve zgrade u Hrvatskoj moraju prilagoditi međuvlasničke ugovore novim zakonskim propisima, to znači – ugovor o upravljanju i međuvlasnički ugovor’, rekao je Tin Bašić s portala ZGRADOnačelnik.hr za N1.

Ističe kako svaka zgrada koja ima četiri stana (dijela) je definirana kao zgrada, zajednica suvlasnika i mora imati međuvlasnički ugovor.

‘Bilo bi dobro i da zgrade koje imaju tri stana imaju svoje odnose uređene, a njima nije nužno da imaju ugovore usklađene s ovim zakonom, mogu imati stare. Koliko je važan Ustav Republike Hrvatske, toliko je važan međuvlasnički ugovor u zgradi, to je ustav zgrade, temeljni dokument koji definira sve odnose u zgradi, procedure, što je sve zajedničko u zgradi’, kazao je Bašić i dodao:

‘Pozivam sve predstavnike suvlasnika, suvlasnike, upravitelje, pravnike, sve koje su involvirani u ovim temama, da temeljito pročitaju svoje međuvlasničke ugovore koje su dobili od svojih upravitelja ili ih žele sami napraviti, da ne bi za nekoliko mjeseci, godina došli do problema i rekli da nešto nemaju definirano u međuvlasničkom ugovoru. Javlja nam se stotine zgrada gdje se pojavio problem u zgradi. Naše prvo pitanje bude što piše u međuvlasničkom ugovoru’.

Apelirao je na sve da krenu s ‘peglanjem’ međuvlasničkih ugovora.

‘Dogodit će se veliki izazovi, to je osnova za naplatu pričuve, osnova kojom se imenuju predstavnik suvlasnika. Ako nemamo međuvlasnički ugovor 1.1, mi nemamo ništa, osnovu za naplatu pričuve. Imamo problem da zgrade koje nemaju to, netko mora prijaviti i da se ta zgrada stavi pod prinudnu upravu. To se ne događa samo od sebe, netko to mora prijaviti’, rekao je Bašić.

Dodaje i kako upravitelj zgrade mora dati pravno mišljenje i znanje.

‘Upravitelji su krenuli s pripremom ugovora, u nekim zgradama su i već potpisani. Nemojmo raditi copy-paste rješenja, vrlo brzo ćete imati problema, sigurno, pitanje je samo kada’, ističe Bašić.

Zgrade već dugo imaju obvezu godišnjeg pregleda.

‘Desetogodišnji pregledi su obveza već godinama i bili su definirani Zakonom o gradnji, jako malo je to ljudi znalo i radilo. To je pregled gdje inženjer građevine radi projekt kompletne konstrukcije analize zgrade, kao da idete kod liječnika na analizu od glave do pete. Godišnji pregled zgrade se mora napraviti jednom godišnje, upravitelj zgrade to mora organizirati, nije nužna stručnost. Iznimno je važan jer uređuje smjer održavanja zgrade u tekućoj i idućoj godini’, komentirao je Bašić.

Odgovorio je i na pitanje koliko je zgrada do sada dobilo OIB.

‘U Registru upravitelja je 440 upravitelja i do sada je izdano oko 17.000 OIB-a, dok je više od 3.800 u postupku, odnosno nešto više od 20.000 u ovom trenutku, a trebalo bi ih biti oko 60.000. OIB je prvi administrativni uvjet zgradi ako se želi javiti na bilo koji javni poziv. Ako nemate OIB, ne možete se prijaviti’, zaključio je Bašić.