U ponedjeljak, 16. ožujka, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar i dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić potpisali su ugovor o nastavku projekta revitalizacije autohtonih zagorskih sorti vinove loze. Podsjetimo, Krapinsko-zagorska županija je, prepoznajući važnost očuvanja vlastite vinogradarske baštine, u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu još u jesen 2006. godine pokrenula znanstveno-stručni projekt 'Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze (Vitis vinifera L.) Hrvatskog zagorja'. Projekt se kontinuirano provodi kroz pet razvojnih faza, a njegov je cilj očuvanje, istraživanje i gospodarska valorizacija izvornih zagorskih sorata vinove loze.

Vinska regija

- Nema vinske regije u Hrvatskoj koja je toliko napredovala u kvaliteti vina, podrumarstva i vinogradarstva kao Krapinsko-zagorska županija. Zaštita zagorskih autohtonih sorata je naša misija i to ćemo raditi sljedećih 100 godina, a ova suradnja bi trebala biti trajna. Imat ćemo sve više čokota u našim vinogradima, sve više podrumara koji će se baviti s našim autohtonim sortama i znanja koje će nam omogućiti da dobijemo najbolja moguća vina. Za nas je izuzetno bitno da takvih sorata nema uopće u našem bazenu i da našim gostima možemo ponuditi nešto domaće i autohtono. Ovdje se već razvija i pjenušac od autohtonih sorata, što cijelom projektu daje dodatnu vrijednost. Uvjeren sam da ćemo zajedničkim radom Agronomskog fakulteta, Trgocentra, naših vinara i vinogradara te Županije, u idućih šest do osam godina doći do toga da se u svim našim hotelima i većim restoranima, uz autohtonu domaću hranu, nude i naša domaća, kvalitetna vina. U tom smjeru zapravo nemamo alternativu – istaknuo je župan Željko Kolar i najavio kako će Županija uskoro objaviti natječaj za potporu sadnji vinograda, koji će obuhvatiti sve sorte vinove loze, a ne samo autohtone, zbog bolesti vinograda.

Suradnje

Dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić istaknuo je da se Fakultet ponosi svojim znanstvenim i nastavnim radom te suradnjom s gospodarstvom i lokalnim zajednicama.

- U Krapinsko-zagorskoj županiji imamo lijep primjer dugogodišnje uspješne suradnje u kojoj važnu ulogu imaju vinari i lokalna zajednica. Zagorska vina možda su i najbolji primjer. Nekada se za vina iz ovog kraja često neopravdano koristio naziv ‘kiseliš’, dok danas govorimo isključivo o kvalitetnim i vrhunskim vinima. To je rezultat ulaganja u znanje i nove tehnologije u vinogradarstvu i vinarstvu, ali prije svega truda i predanost zagorskih vinara. Jedan od najvrednijih rezultata naše suradnje je registracija starih autohtonih sorata. Suradnja KZŽ i Agronomskog fakulteta primjer je koliko je važna suradnja znanosti, proizvođača i lokalne zajednice - rekao je Mešić.

Voditelj projekta Edi Maletić istaknuo je da je Zagorje jako bogato sortama te pohvalio projekt koji ima očiti gospodarski utjecaj.

- Svih ovih godina radili smo po cijeloj Hrvatskoj i spašavali sorte i kolekcionirali ih, ovdje smo postigli najviše, jer smo zatvorili krug i te sorte ne samo spasili, kolekcionirali i ispitali njihova svojstva, nego i nagovorili gospodarstvo da te sorte posadi, krene u rasadničku proizvodnju i proizvodi i za druge - rekao je Maletić.

Dosadašnja postignuća

Istaknuo je i najveća postignuća protekle faze projekta.

- To su dva priznata klona Beline starohrvatske, Casanove među sortama. Ta je sorta odlična što se tiče pjenušaca, stolnih vina, ali u populaciji beline smo pronašli i dva klona, zaštitili smo ih i kroz sadni materijal ponudit ćemo ih tržištu. To je jedan veliki korak naprijed, jer nigdje u svijetu nema priznatih klonova ove sorte. Tu je i Volovina, muškatna sorta, destilati,  Za iduću fazu smo pripremili iskorak prema nekim drugim sortama, više prema ekologiji, odnosno ekološkom vinogradarstvu - najavio je Maletić.

Viša savjetnica za poljoprivredu Ivanka Kuščar podsjetila je kako se projekt provodi od 2006. godine kroz četiri faze – od zaštite i istraživanja sorata do izrade prijedloga zaštite robne marke Zagorske beline, u koje je ukupno uloženo više od 190.000 eura.

- Potpisujemo ugovor za petu fazu koja će trajati od 2026. do 2029. Za nju je Krapinsko-zagorska županija osigurala 55.000 eura. Od samog početka projekta, dakle od 2006. do kraja 2029. osigurano je oko 250.000 eura. Osim toga, Županija provodi i mjere razvoja poljoprivredne proizvodnje za koje je ove godine osigurano 490.000 eura, a bit će raspisano njih 13 - rekla je Kuščar i dodala kako je jedna od mjera i potpora za kupnju autohtonih sorata vinove loze za što je ove godine osigurano 40.000 eura, a koja će se raspisati u travnju. 

Veliki koraci

Direktor Trgocentra d.o.o. Darko Bratković istaknuo je da je Trgocentar od samog početka u ovom projektu.

- Mi smo svjedoci baštinjenja tih sorata, a kao gospodarski subjekt bili smo dovoljno zreli u razmišljanju da se prihvatimo tog posla. Napravili smo neke korake koji su pomogli vraćanju tih sorata na tržište - rekao je Bratković, dodajući da je dosta subjektivan što se tiče sorata Hrvatskog zagorja, jer je iz tog zajedničkog projekta stvorena današnja Vinarija Vitus koja izlazi na tržište sa svojim vinima.

- Posebno sam sretan što razvijamo lozne cjepove autohtonih sorata, na taj način smo zaokružili krug, od proizvodnje loznih cjepova do konačnog proizvoda na tržištu. Autohtone sorte vinove loze Hrvatskog zagorja su nevjerojatan kapital nama, Županiji i cijeloj Hrvatskoj, jer su prepoznatljive na našem i na svjetskom tržištu - rekao je Bratković. 

Veliko zadovoljstvo nastavkom projekta izrazio je načelnik općine Sveti Križ Začretje, Marko Kos. 

- Još od svojih studentskih dana imao sam priliku biti mali dio cijele priče, zbog čega mi je on na poseban način prirastao srcu. Drago mi je i da je upravo u razdoblju kada su započeli ozbiljniji pomaci u razvoju vinogradarstva nastala i ova vinoteka u kojoj se danas nalazimo. Tada je vinogradarstvo u Svetom Križu Začretju dobilo novi zamah. Lijepo je čuti da projekt ide svojim prirodnim i stabilnim tijekom te da ima perspektivu i u budućnosti. Na tržištu nedostaje ovakvih vina i grožđa; svježih, laganih vina kakva dolaze iz Hrvatskog zagorja. Ona su danas u trendu, dobro su prihvaćena u turizmu i ugostiteljstvu, a na taj način možemo konkurirati i na širem, pa i svjetskom tržištu – rekao je Kos.