Kolege su našli orijentalnog stršljena na području Kaštela prije desetak dana. On je do 70-ih godina prošlog stoljeća bio zabilježen na našem području, a onda se povukao, kazao je za 24sata stručnjak Nediljko Landeka iz Zavoda za javno zdravstvo u Istri o orijentalnom stršljenu, čija je pojava u Sloveniji uznemirila građane.

Objasnio je da su ga prije nekoliko godina otkrili u Trstu, kamo je, pretpostavljaju, došao kontejnerskim teretom. Potječe iz Azije. - Od tada bilježimo njegovo kretanje obalom. Tako je prije dvije-tri godine ušao u Sloveniju. Najnoviji podaci govore da su ga našli oko Kopra - kazao je Landeka.

Toni Koren, biolog iz udruge Hyla, istražuje druge vrste na dvije lokacije Kaštela. - Naišao sam na njih slučajno. Zabilježio sam ga na dvije male lokacije unutar jednoga kamenoloma, pa pretpostavljam da postoji jedno ili dva gnijezda. Jedinki je bilo više, opazio sam barem dvadesetak njih. U tom periodu nisu bile agresivne nego su lovile druge kukce i hranile se nektarom s cvjetova. Dakle, služile su kao oprašivači. Postoji mogućnost da će se širiti toplim dijelovima Hrvatske, prvenstveno u Dalmaciji. Problem je što se vrlo malo ljudi uopće bavi istraživanjem opnokrilaca, pa se takvi nalazi teško otkrivaju na vrijeme da bi se moglo reagirati. Kod nas je dodatni problem to što nismo sigurni jesu li te populacije preživjele od prvog vala širenja u '70-im godinama ili su sad ponovno introducirane odnekud - kazao je Koren.

Dodao je kako je riječ o stršljenu koji je veličinom skoro isti kao europski stršljen, ali se potpuno razlikuje po boji. Više podsjeća na šarene ose, kakve prirodno nalazimo kod nas u Dalmaciji i drugdje.

- Ono što znamo jest da se sigurno širi kroz Sloveniju, odnosno iz Italije. Sa sjevera je došao u Sloveniju i sad očekujemo njegov ulazak i na područje sjeverozapadne Hrvatske. To je neminovno jer, ako se ne uklone sva gnijezda, a to je nemoguće, on će se tamo proširiti. Ovo je prvi potvrđeni nalaz u Hrvatskoj nakon '70-ih godina - kazao je Koren, piše 24sata.

Landeka je dodao da svaki stršljen može biti smrtonosan za ljude, ovisno o alergijskoj reakciji.

- Smrtonosnost ovisi o alergijskoj reakciji. Smrtonosan može biti i obični stršljen i pčela. To su otrovni opnokrilci. Ako izazovu snažan alergijski odgovor, može doći do anafilaktičkog šoka i smrtnog ishoda. Takvi slučajevi bilježe se svake godine. Ljudi koji su preosjetljivi na ubode otrovnih insekata riskiraju ozbiljne posljedice. Zato moraju biti osobito oprezni u ovo doba godine, kad su populacije stršljena najveće i najbrojnije. Budući da prezimljavaju kao oplođene matice u zemlji na skrovitim mjestima, one prespavaju zimu, a na proljeće počinju graditi novo gnijezdo. U kolovozu i rujnu populacije narastu do velike brojnosti i tad se povećava rizik od bliskih susreta s njima - objasnio je Landeka. Dodao je da su pojačali monitoring uz granicu, piše 24sata.