Foto: Ilustracija/Pixsell

Od prošlog tjedna, točnije od 7. srpnja, svi novi osobni i laki dostavni automobili koji se prodaju na području Europske unije moraju biti opremljeni sustavom za nadzor pozornosti vozača. Time je na snagu stupila završna faza Opće uredbe o sigurnosti vozila (General Safety Regulation), koja je ove napredne sustave za upozorenje na ometanje vozača, poznate pod kraticom ADDW, učinila obveznima za sve novoregistrirane automobile i kombije.

Riječ je o novim pravilima koja se mnogima možda i neće svidjeti, ali dio vozača već se ranije susretao s njima u svojim vozilima, no, ne možda baš u takvom obliku.

Naime, ovakvi sustavi za napredno upozorenje na ometanje vozača, poznati pod kraticom ADDW, od 2024. su bili obvezni za nove modele koji su od tada pušteni u prodaju, a sada postaju obavezni za sva nova vozila koja se prvi put registriraju na tržištu Europske unije, piše Autostart.

U praksi to znači da je ugradnja kamere ili infracrvenog senzora u unutrašnjost vozila postala zakonska obveza. Za razliku od dosadašnjih sustava, ovaj nije usmjeren na praćenje ceste, već isključivo vozača.

Sustav analizira položaj glave, smjer pogleda i pokrete očiju kako bi utvrdio gleda li vozač predugo u mobitel, zaslon infotainmenta, instrumentnu ploču ili negdje drugdje umjesto na cestu. Ako procijeni da je pažnja vozača predugo odvraćena od vožnje, automobil mora aktivirati zvučno i vizualno upozorenje.

Europska uredba vrlo je precizna. Pri brzinama od 20 do 50 km/h sustav mora reagirati ako vozačev pogled ostane izvan zone ceste dulje od šest sekundi. Iznad 50 km/h kriteriji su oštriji pa upozorenje može uslijediti već nakon otprilike 3,5 sekunde.

Europska komisija ove mjere temelji na procjenama prema kojima je nepažnja vozača uzrok velikog broja prometnih nesreća, stoga se od novih sustava očekuje da će pridonijeti smanjenju broja poginulih i ozlijeđenih.

Važno je naglasiti da se novi sustavi bitno razlikuju od onih na koje su vozači navikli. Mnogi automobili već godinama imaju funkciju upozorenja na umor, no ona je najčešće radila na jednostavnom principu - prepoznavala je vijuganje unutar prometne trake, nagle pokrete upravljačem ili je jednostavno pratila duljinu vožnje bez pauze.

Novi sustavi idu korak dalje jer izravno nadziru ponašanje vozača, što im omogućuje bržu i precizniju reakciju, no upravo tu nastaju i najveće dvojbe.

Prva je dvojba praktične prirode. Vozači se već sada žale kako moderni automobili prečesto pište i šalju upozorenja, ponekad i bez očitog razloga. Postoji bojazan da će sustav postati iritantan ako, primjerice, pogrešno protumači pogled prema retrovizoru ili podešavanje klimatizacije kao nepažnju.

Druga se tiče cijene, jer svaki novi obvezni elektronički sklop poskupljuje i komplicira automobile. Treća i najosjetljivija jest pitanje privatnosti. Iako europska pravila nalažu da sustav mora funkcionirati kao zatvorena cjelina, bez slanja podataka izvan vozila, kupci strahuju da bi se snimke njihova lica, pokreti očiju i vozačke navike mogle pohranjivati, analizirati ili koristiti u komercijalne svrhe.

Uz nadzor pozornosti vozača, nova faza uredbe donosi i druge obvezne sigurnosne tehnologije. Svi novi automobili i kombiji moraju imati i naprednije sustave automatskog kočenja u nuždi koji prepoznaju pješake i bicikliste.

Uvedeni su i dodatni zahtjevi vezani za zaštitu pješaka pri naletu vozila te testiranja koja se odnose na ponašanje automobila s istrošenim gumama. Sve je to dio šire europske strategije za smanjenje broja poginulih u prometu.