Dio građana na dugotrajnom bolovanju u rujnu je očekivao veće naknade za bolovanje, ali su se razočarali kad im je na račun sjeo nepromijenjeni iznos naknade. Na to su upozorili iz Kluba zastupnika Možemo, postavivši pitanje što je s najavljenim povećanjem koje je trebalo krenuti s isplatama u rujnu.  Iz HZZO-a objašnjavaju da iznos naknade ne određuju oni već naknada ovisi o primanjima koja je osoba na bolovanju primala prije privremene nesposobnosti za rad, i to o prosječnim plaćama tijekom šest mjeseci prije bolovanja, piše Večernji list.

-Osnovica za izračun naknade plaće ovisi o plaćama koje su isplaćene od strane poslodavca (prosjek isplaćenih plaća 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto korištenje privremene nesposobnosti za rad), te ako je ista utvrđena ispod propisanoga i navedenoga maksimalnoga limita  od 995,45 eura, tada niti naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad neće moći biti veća  - kažu iz HZZO-a. 

U slučaju kada bi osiguraniku osnovom njegove satne osnovice (umanjene na 70% odnosno 80% te pomnožene s brojem sati privremene nesposobnosti za rad u mjesecu kolovozu) naknada plaće iznosila više od 995,45 eura, objašnjavaju,  tada bi mu se za cijeli mjesec i puno radno vrijeme u rujnu 2025. godine trebao isplatiti iznos od maksimalno 995,45 eura. Međutim, ako mu je naknada plaće iznosila manje od 995,45 eura tada bi trebao ostvariti taj manje utvrđeni iznos.-U slučaju sumnje da je poslodavac krivo izračunao iznos koji po novom Zakonu pripada korisniku naknade za privremenu nesposobnost za rad, pozivamo osigurane osobe da se jave svom poslodavcu - poručuju iz HZZO-a. 

Inače, Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2025. godine, između ostaloga, revidirane su odredbe o naknadi plaće i povećao se najniži i najviši iznos naknade plaće (limit) koja se ostvaruje na teret sredstava HZZO-a. Najniži iznos naknade plaće za puno radno vrijeme i cijeli mjesec s 25% proračunske osnovice (110,36 eura) povećao se na 80% proračunske osnovice (353,15 eura), a najviši iznos koji je bio utvrđen u iznosu proračunske osnovice uvećane za 28% (565,04 eura) iznosi sada 225,5% proračunske osnovice odnosno 995,45 eura. 

Navedeno se primjenjuje za sve osiguranike koji su dugotrajno privremeno nesposobni za rad, a ne samo na onkološke pacijente. Naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede ili bolesti čije je trajanje preko 42 dana (tu spadaju i onkološki pacijenti) i dalje obračunava i isplaćuje poslodavac, s time da je HZZO obvezan vratiti isplaćenu naknadu plaće u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva poslodavca za povrat, napominju iz HZZO-a.   

HZZO je po službenoj dužnosti obračunao naknade plaće u visini utvrđenoj Zakonom korisnicima koji su na dan njegova stupanja na snagu zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće koju osiguraniku neposredno isplaćuje HZZO na svoj teret ili teret državnog proračuna (to su naknada plaće zbog izolacije kao kliconoša ili pojave zaraze u okolini osigurane osobe, transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a, te komplikacija u vezi trudnoće i poroda).