Na pojedinim benzinskim crpkama primjetno je pojačano točenje goriva, a neki su vozači odlučili napuniti spremnike unaprijed kako bi izbjegli plaćanje viših cijena

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku ponovno je uzdrmala svjetska energetska tržišta, a analitičari upozoravaju na to da bi posljedice uskoro mogli osjetiti i vozači u Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija. Rast cijena sirove nafte na globalnim burzama redovito se prelijeva na maloprodajne cijene benzina i dizela, stoga se u sljedećim tjednima očekuje novo poskupljenje goriva.

Na benzinskim crpkama diljem Hrvatske litra Eurosupera 95 kreće se između 1,42 – 1,48 eura po litri, a Euro dizel je oko 1,45 eura. Bliski istok jedno je od ključnih svjetskih područja za proizvodnju i transport nafte. Svaka ozbiljnija destabilizacija u toj regiji povećava strah od poremećaja u opskrbi, što automatski podiže cijene na referentnim tržištima.

Trenutačna je cijena nafte na svjetskim robnim burzama oko 81 dolara po barelu. Također reagira i tržište plina, koje bilježi povećanje cijena od desetak posto. Budući da Hrvatska velik dio goriva uvozi, takva kretanja vrlo brzo utječu i na cijene na benzinskim postajama. Dok se u Hrvatskoj tek očekuju korekcije, u susjednoj Bosni i Hercegovini već su zabilježene promjene.

Na benzinskim crpkama diljem zemlje jučer su korigirane cijene, a gorivo je već poskupjelo. To znači da bi sličan trend mogao zahvatiti Hrvatsku.  Ako bi cijena sirove nafte dodatno porasla zbog sukoba, analitičari vide nekoliko mogućih scenarija: umjeren rast cijene nafte mogao bi dovesti do poskupljenja goriva od 5 do 15 centi po litri. Jača eskalacija mogla bi cijenu goriva podići čak 15 do 30 centi po litri ili više, smatraju energetski stručnjaci.

To bi moglo značiti da bi litra Eurosupera 95 mogla prijeći 1,60 eura, a dizel bi se kretao u sličnoj zoni, ovisno o razvoju globalnog tržišta. Strah od novog udara na kućne budžete već je izazvao reakcije među građanima.

Na pojedinim benzinskim crpkama primjetno je pojačano točenje goriva, a neki su vozači odlučili napuniti spremnike unaprijed kako bi izbjegli plaćanje viših cijena. Iako stručnjaci upozoravaju da nema razloga za panične reakcije, iskustva iz prethodnih kriza pokazuju da sama najava poskupljenja često potakne val preventivnog točenja. Takvo ponašanje kratkoročno može povećati potražnju i dodatno pojačati pritisak na tržište.

Za kućanstva koja često koriste automobil to može značiti osjetan rast mjesečnih troškova, posebno u kombinaciji s već povišenim cijenama hrane i ostalih energenata. Hrvatska je i u prijašnjim kriznim razdobljima intervenirala ograničavanjem marži i prilagodbom trošarina kako bi ublažila nagli rast cijena goriva. Hoće li se i sada posegnuti za sličnim mjerama, ovisit će o razmjerima poskupljenja i trajanju geopolitičke nestabilnosti.