Nestašica goriva u zemljama Europske unije uglavnom nema, ali neke su pumpe, pogotovo u pograničnom području, još u ponedjeljak ispraznile svoje kapacitete i to od vozača iz susjednih zemalja gdje je gorivo skuplje.

Naime, odstupanja u cijenama su, ovisno o državi, velika te iznose od 1,2 eura do više od 2 eura za litru, na početku svoje analize istaknuo je reporter Dnevnika Nove TV Dino Goleš.

Gdje je najjeftinije, a gdje najskuplje gorivo?

Najjeftinija litra dizela je na Malti i iznosi 1,21. euro Trebao je poskupjeti za gotovo pola eura, ali zamrznula ga je vlada. Slijede Cipar, Slovenija i Slovačka – to su države gdje je dizel jeftiniji nego kod nas, dok ostalih 20 država članica ima skuplji dizel.

Najskuplje je u Njemačkoj, gdje je prosječna litra dizela 2,13 eura. Slijede Italija, Danska i Nizozemska.

Razlika u plaćama

No koliko odskaču cijene goriva, toliko odskaču i plaće pa ovi šokovi ne utječu isto na sve.

Kad se u kontekst uzmu prosječne plaće, prosječan Hrvat može kupiti oko 950 litara dizela. Slovenac, kojemu je gorivo jeftinije, a plaća veća, može kupiti 1218 litara.

Zbog skupog goriva Nijemac, koji ima i 1000 eura plaće više od Slovenca, može si priuštiti tek jedan spremnik goriva više. Talijani, koji zarađuju više od nas i Slovenaca, s 2,9 eura po litri ne mogu biti zadovoljni, ali mogu Austrijanci, gdje je dizel 1,82 eura, ali si ga mogu kupiti 1668 litara. Samo u Nizozemskoj i Luksemburgu imaju bolji omjer.

Zanimljiva usporedba

Ako znamo da prosječan spremnik automobila ima 50 litara, zanimljiva je i ova usporedba.

Da bi natočio automobil do čepa, Hrvat treba raditi cijeli dan, odnosno 8 sati i 23 minute.

Tallijan za isto treba raditi sat vremena manje, a Slovenac 6 i pol sati. Austrijanac može biti gotov do gableca te spremnik napuniti za svega 4 sata i 48 minuta. Za utjehu, prosječnom Mađaru treba 58 minuta više nego nama.

Koliko kilometara mogu proći?

I za kraj nešto što bi vas moglo šokirati. Kad u varijablu dodamo da prosječan automobil troši 6 litara na 100 kilometara, s mjesečnom plaćom Talijan može proći 12 posto kilometara više nego Hrvat, Slovenac 28 posto više, Nijemac 34 posto više, a Austrijanac 75 posto više, piše Dnevnik.

Dakle, Hrvat s prosječnom plaćom može prijeći 15.913 kilometara, što je približno prosječna godišnja kilometraža automobila. To znači da jedan cijeli mjesec u godini po ovim cijenama radimo samo da bismo vozili automobil.