Foto: Ilustracija/Pixsell

Četrdesete se često spominju kao dob u kojoj bi ljudi trebali razmisliti o dopunskom zdravstvenom osiguranju, no službeni podaci ne potvrđuju takvu tvrdnju. Kako je Dora Koretić analizirala za Jutarnji.hr, statistika pokazuje da potreba za dopunskim osiguranjem dolazi nešto kasnije – i to različito za žene i muškarce.

U analizi su korišteni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o hospitalizacijama u 2024. godini, prema dobnim skupinama i glavnim dijagnozama. Kao prijelomna točka uzeta je dob nakon koje pojedinci ostvaruju više od 50 posto svih svojih bolničkih pregleda.

Prema tim podacima, žene tu granicu dosežu nakon 55. godine života, kada ostvaruju oko 53 posto svih hospitalizacija unutar svoje populacije. Muškarci do iste razine dolaze tek nakon 60. rođendana, što znači da u prosjeku mogu čak pet godina dulje biti bez dopunskog osiguranja.

U starijoj dobi kod oba spola najčešće su bolesti krvožilnog sustava. Kod žena su dodatno česte bolesti mišićno-koštanog i genitourinarnog sustava, dok muškarci češće završavaju u bolnici zbog bolesti probavnog sustava.

Ukupno je u 2024. godini zabilježeno 631.249 hospitalizacija, pri čemu je na žene otpalo 54 posto. Muškarci nakon 65. godine ostvare oko 43 posto svih svojih hospitalizacija, a žene oko 39 posto.

Kako je Dora Koretić za Jutarnji.hr istaknula u svojoj analizi, sve se to događa u trenutku kada osnovno dopunsko zdravstveno osiguranje pri HZZO-u od 1. veljače poskupljuje na 180 eura godišnje, odnosno 15 eura mjesečno, što je rast od 62 posto u odnosu na dosadašnju cijenu.