Foto: Arhiva 

Uz portfelj nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske obično se konstatira kako taj oblik državne imovine predstavlja jedan od najvrjednijih i strateški važnih resursa, ali se već desetljećima ponavljaju i ocjene o nezadovoljavajućoj iskorištenosti i učinkovitosti upravljanja tim portfeljem.

Mnoge nekretnine i dalje su ili napuštene ili nisu usmjerene u korištenje za ispunjenje komercijalne ili javne svrhe. Dosad su u vezi s upravljanjem nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH bile donesene dvije strategije, više su se puta mijenjali i zakonski propisi u tom području, a trenutačno je u tijeku javna rasprava o prijedlogu novog strateškog okvira.

Nacrt prijedloga Strategije ovaj put je definiran za desetljetno razdoblje, do 2035. godine. Prema njemu, za idućih deset godina plan je da ukupni prihodi od upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu države premaše 1,23 milijarde eura.

Prema Strategiji, u idućih 10 godina prihodi od upravljanja portfeljem trebali bi premašiti 1,2 mlrd. eura, gotovo pet puta više nego od 2016. do 2024.

Usporedbe radi, prethodno je u devet godina, od 2016. do 2024., od upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH državni proračun ostvario nešto više od 224 milijuna eura prihoda od nefinancijske imovine, od čega je gotovo 70 posto, odnosno 153 milijuna eura ostvareno od prodaje zemljišta i nekretnina (stanova, poslovnih prostora, garaža).

Prema pisanju portala Poslovni.hr, za iduće desetljeće Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i državne imovine deklariralo je tri ključna razvojna smjera. Kao prvi je istaknuto povećanje investicijskog potencijala nekretnina od strateškog značaja kroz aktivaciju neiskorištenih nekretnina i učinkovitiju pripremu i razvoj projekata. Druga poluga je kvalitetnije upravljanje nestrateškim nekretninama smanjenjem tog dijela portfelja i njegovom bržom aktivacijom, a treća se odnosi na aktivnosti vezane uz pokretnine privremeno oduzete u kaznenim postupcima (od vozila, tehničke opreme i strojeva do umjetničkih djela),

Uz desetljetni strateški okvir u resoru ministra Branka Bačića izradili su i u e-savjetovanje proslijedili i godišnji plan provedbenih aktivnosti za 2026. U njemu se navode i konkretne zadaće i projekti planirani za realizaciju u ovoj godini. Vezano uz nekretnine od strateškog značaja, a u okviru uvođenja projektnog pristupa upravljanja tim nekretninama, predviđeno je npr. formiranje projektnih timova osam projekata.

Uz tri u Zadarskoj županiji (Golf Ladina – Novigrad, Vrata Zadra te Mačjak – Šumljak, Lukoran, otok Preko) te dva u Istarskoj (Saccorgiana u Puli te Campanož u Medulinu) tu su i projekti Krmača (otok Korčula), zemljište nekadašnje Valjaonice cijevi Sisak te bivši vojni kompleksi Velebit V2 i Velebit V3 u Delnicama.

Za ukupno deset projekata za ovu je godinu zacrtana i izrada hodograma aktivnosti. Među njima prevladavaju oni na Jadranu (od Perne u Orebiću do dječjeg sela Promajna u Baškoj Vodi te po nekoliko iz u Zadarskoj i Istarskoj županiji), ali hodogram aktivnosti trebao bi dobiti npr. Projekt Kamp Jarun u Zagrebu. Za tri projekta – Turističku zonu Privlaka, Dječje selo Promajna te Kamp Peruštine – u 2026. bi se trebale zgotoviti i predinvesticijske studije, ispitivanja tržišta te promo materijali, ali i provedba javnih natječaja.

Usto, uskoro slijedi i javni natječaj za Spomen dom Kumrovec, kompleks od tri građevinske cjeline bruto površine 8400 metara četvornih, za koji je procjena u završnoj fazi, a načelnik općine Robert Šplajt još je u proljeće prošle godine isticao kako ozbiljni potencijalni kupci, zainteresirani za pretvoriti ga u hotel visoke kategorije, čekaju natječaj.

Među mjerama u okviru godišnjeg plana za 2026. je i stjecanje nekretnina za potrebe smještaja tijela državne uprave i drugih korisnika državnog proračuna. Konkretno, tu su u planu kupnje dviju zgrada u Zagrebu: one Hrvatske pošte u Branimirovoj te Vjesnika, piše Poslovni.hr. 

Istodobno, prema projekciji prihoda od upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH planirano je više od 75 milijuna eura, od čega se oko 35 milijuna odnosi na državni proračun, oko 28 na društvo Državne nekretnine, a ostatak na prihode lokalnih jedinica.