Foto: Ilustracija /Pixsell

Neprijavljeni rad odnosno tzv. rad na crno u Hrvatskoj je raširena pojava. Iako višestruko štetan za radnika jer ga eksploatira, za poslodavca jer riskira kaznu, na kraju i poslovanje - rad na crno i dalje je zastupljen.

Država stroga kreće u strogi obračun s mnoštvom hrvatskih poslodavaca, za sada su im posebno na meti njih čak 670.

Naime, od stupanja na snagu Zakona kojim se neprijavljivanje rada kažnjava - od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2025. poslodavcima je naloženo plaćanje više od 5 milijuna eura u državni proračun, dobrovoljno je uplaćeno ukupno 3 milijuna 400 tisuća eura. Tu nije kraj - država kreće u stroži nadzor poslodavaca, u javnoj su raspravi izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada.

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kazao je u emisiji Studio 4 HTV-a kako rad na crno postoji i iznimno je važno upozoriti da on ima puno štetnih posljedica po same radnike, ali i poslodavce.

'Kod neprijavljenog rada imamo dva najvažnija elementa, a to su rad bez radne dozvole i rad bez prijave na osiguranje, odnosno isplata na ruke', rekao je.

Dodaje da kada se radi o radu bez radne dozvole, javnost mora znati da je radna dozvola ozbiljna procedura gdje se osoba provjerava kako bi se vidjelo ima li kvalifikacije, je li kazneno gonjena i je li zdravstveno dobro.

'Kad netko nema radnu dozvolu, on je opasnost za poslodavca, ali i za društvo', naglasio je.

Osvrnuo se na to da kada radnik radi na crno i za njega nije plaćeno osiguranje, najgore od svega je da kada ode u mirovinu i shvati da nakon godina rada, mirovina mu je jako mala. 'Hrvatska je donijela poseban Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Drago nam je da je ova tema postala šira u javnosti i da su svi shvatili koliko je to štetno, posebno od kada smo uveli novine da ako si na crnoj listi na možeš uvoziti stranu radnu snagu i ako si na crnoj listi nećeš moći provoditi mjere aktivne politike zapošljavanja', naglasio je.

Ističe kako je ministarstvo povezano s poreznom upravom, s HZMO-om, s HZZ-om i inspektoratom te su napravljene preciznije procedure i zato su povećane kazne na 8 tisuća eura za one koji su recidivisti, ali isto tako da se da malo prostora onima kojima se to prvi puta dogodilo.

'8 tisuća eura kazna je za one koji u tri godine tri puta prekrše zakon. Mi imamo oko 670 poslodavaca koji su na crnoj listi i oni će biti poseban predmet interesa. Zahvaljujući digitalizaciji, nama je sve vidljivije', naglasio je.

Dodaje kako je Vlada pokazala ogromnu solidarnost prema svim radnicima i poslodavcima u RH.

'Nije fer prema poslodavcima koji uplaćuju sva svoja davanja legalno, da postoji nelojalna konkurencija', rekao je.

Izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada trebale bi stupiti na snagu sredinom lipnja. Vidiš je kazao kako je velika potražnja za radnicima i stvoreno je niz novih radnih mjesta, ali to ne znači da se smije raditi nauštrb mjera sigurnosti i poslodavaca koji pošteno izvršavaju svoje obveze.

'Nije nam cilj represija, već uređeno tržište rada', naglasio je.

Ističe kako je u Hrvatskoj implicitna stopa oporezivanja na rad jedna od manjih u EU. 'Građani moraju biti svjesni da se iz poreza plaća zdravstvo, obrazovanje, mirovine i cijeli niz važnih usluga', naglasio je.

Osvrnuo se na Državni inspektorat i rekao kako oni rade dobar posao i donose mnogo rješenja u kratkom vremenu.