Dok se mnogi iz prehrane odriču gotovo svega u pokušaju da „resetiraju“ organizam nakon razdoblja pretjerivanja, postoji i drugačiji pristup — obogatiti jelovnik pametnim, jednostavnim i hranjivim namirnicama. Jedna od njih je iznimno povoljna, lako probavljiva i nutritivno vrijedna, a danas je nepravedno zapostavljena.

Kako piše Slobodna Dalmacija, riječ je o prosu, sitnom žućkastom zrnu koje je nekoć bilo redovit dio prehrane, a s vremenom je potisnuto modernijim žitaricama. Danas ga se često povezuje s hranom za ptice, iako se radi o namirnici s brojnim zdravstvenim prednostima.

Proso prirodno ne sadrži gluten, zbog čega je prikladno za osobe s intolerancijom ili one koji žele smanjiti njegov unos. Istovremeno je bogato složenim ugljikohidratima i prehrambenim vlaknima, što znači da energiju oslobađa postupno i pruža dugotrajan osjećaj sitosti, bez naglih oscilacija šećera u krvi.

Nutritivna vrijednost koju vrijedi iskoristiti

Ova žitarica dobar je izvor magnezija, minerala važnog za rad mišića, živčanog sustava i normalno funkcioniranje metabolizma. Uz to sadrži željezo, fosfor te vitamine B-skupine, koji sudjeluju u proizvodnji energije i podržavaju zdravlje živčanog sustava.

Zahvaljujući kombinaciji vlakana i mikronutrijenata, proso se često spominje u kontekstu prehrane koja doprinosi zdravlju srca, boljoj regulaciji glukoze u krvi i urednoj probavi. Dodatna prednost je njegova laka probavljivost, zbog čega rijetko uzrokuje osjećaj težine ili nadutosti.

Kako uključiti proso u svakodnevnu prehranu

Proso je izuzetno svestran i lako se uklapa u razna jela. Najčešće se koristi kao zamjena za rižu ili kus-kus. Nakon ispiranja, kuha se u vodi u omjeru otprilike 1:2 dok ne omekša i ne upije tekućinu. Tako pripremljen može poslužiti kao prilog uz povrće, mahunarke ili mesna jela.

Usitnjen u blenderu uz dodatak malo maslaca i mlijeka, može se pretvoriti u kremasti prilog nalik pireu ili palenti. Odličan je dodatak varivima i juhama, kojima daje blag okus i prirodnu gustoću, osobito u kombinaciji s korjenastim povrćem tijekom hladnijih mjeseci.

Od kuhanog prosa mogu se pripremiti i polpete, uz dodatak jaja, začina i povrća poput špinata ili tikvica, a po želji i sira. Za doručak se može pripremiti kao kaša, slično zobenoj, uz voće, orašaste plodove i sjemenke, pružajući dobru sitost bez naglog pada energije.

Proso se odlično uklapa i u salate, osobito uz pečeno povrće, maslinovo ulje i malo limunova soka, dok u desertima može poslužiti kao baza za zdrave pudinge — kuhan u mlijeku, izblendiran i obogaćen kakaom, čokoladom ili drugim dodacima po želji.

Jednostavno, povoljno i nutritivno bogato, proso je namirnica koju vrijedi vratiti na jelovnik — ne kao trend, nego kao pametan izbor za svakodnevnu prehranu.