Države članice nisu se mogle usuglasiti oko ključnog pitanja: hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme. Dok su neke zemlje poput Francuske i Poljske bile sklonije trajnom ljetnom vremenu, druge, kao što su Finska i Nizozemska, preferirale su zimsko. Hrvatska se još nije službeno izjasnila.

U noći sa subote na nedjelju, 26. listopada Hrvatska će ponovno prijeći na zimsko računanje vremena. Točno u 3:00 sata ujutro kazaljke će se pomaknuti jedan sat unatrag, na 2:00, čime ćemo dobiti dodatni sat sna i označiti povratak na standardno vrijeme (CET). Ova promjena, koja tradicionalno donosi više svjetla u jutarnjim satima, a raniji mrak poslijepodne, ove će se godine dogoditi najranije u posljednjih jedanaest godina. Posljednji put kada smo sat pomicali na isti datum bila je 2014, piše Večernji list.

Praksa pomicanja sata nije novijeg datuma i svoje korijene vuče još iz Prvog svjetskog rata. Prve su je uvele Njemačka i Austro-Ugarska, čiji je dio tada bila i Hrvatska, tijekom Prvog svjetskog rata s ciljem uštede energije. Nakon toga, praksa je više puta ukidana i ponovno uvođena na području bivše Jugoslavije, da bi se konačno ustalila 1983. Uvođenjem jedinstvenih propisa na razini Europske unije 1996. godine, cijeli je proces standardiziran, pa tako sve članice Unije, uključujući i Hrvatsku, prelaze na ljetno vrijeme posljednje nedjelje u ožujku, a vraćaju se na zimsko posljednje nedjelje u listopadu. Primarna ideja bila je uskladiti promet, komunikacije i poslovanje unutar rastućeg jedinstvenog tržišta.

Unatoč dugoj tradiciji, nezadovoljstvo pomicanjem sata doseglo je vrhunac 2018., kada je Europska komisija provela javnu anketu u kojoj je sudjelovalo čak 4,6 milijuna građana EU. Rezultati su bili nedvosmisleni: čak 84 % ispitanika izjasnilo se za ukidanje ove prakse. Europski parlament je 2019. godine izglasao ukidanje sezonskog pomicanja sata, s planom da se posljednja promjena dogodi 2021. godine. Međutim, tu je sve stalo. Države članice nisu se mogle usuglasiti oko ključnog pitanja: hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme. Dok su neke zemlje poput Francuske i Poljske bile sklonije trajnom ljetnom vremenu, druge, kao što su Finska i Nizozemska, preferirale su zimsko. Hrvatska se još nije službeno izjasnila.

Zbog izostanka dogovora i kasnijih globalnih kriza poput pandemije, odluka o ukidanju pomicanja sata gurnuta je u drugi plan i stavljena "na čekanje do daljnjeg". Prema trenutno važećim EU direktivama, praksa će se nastaviti najmanje do 2026. godine. Nada postoji da bi se pitanje moglo aktivirati tijekom poljskog predsjedanja Vijećem EU-a 2025., no do tada građani Hrvatske mogu biti sigurni da će i dalje dvaput godišnje namještati svoje satove. Sve dok se ne postigne konačan dogovor na razini Unije, ritual "izgubljenog" sata u proljeće i "dobivenog" sata u jesen ostaje neizbježan dio naše stvarnosti.

Dok Europska unija oklijeva, mnoge države diljem svijeta odavno su odustale od ove prakse. Rusija se 2014. godine trajno prebacila na zimsko vrijeme, dok je Turska dvije godine kasnije odlučila ostati na trajnom ljetnom vremenu. Izvan Europe, divovi poput Kine, Indije i Japana odavno su ukinuli pomicanje sata. Slične odluke donijeli su i Brazil, Meksiko (uz iznimku pograničnih područja sa SAD-om), Argentina, Urugvaj te niz drugih zemalja poput Irana, Jordana, Sirije i Azerbajdžana. Čak i unutar Europe postoje iznimke; Island i Bjelorusija ne pomiču kazaljke, dok u Australiji neke savezne države primjenjuju ljetno vrijeme, a druge ne. Ovaj globalni trend napuštanja sezonskih promjena vremena stavlja dodatan pritisak na EU da konačno donese odluku i prekine praksu koju mnogi stručnjaci i građani smatraju zastarjelom.