Prema svjedočenju očevidaca 26. svibnja 1751. godine u popodnevnim satima na vedrome nebu iznad Hrašćine iz smjera istoka pojavila se vatrena kugla. Malo prije pada uz veliku buku kugla se raspala na dva dijela. Odmah nakon pada pronađena su dva komada meteorita, težine 39,76 i 8,96 kg. Veći se danas čuva u Prirodoslovnom muzeju u Beču.

Polirana pločica od tog meteorita (mase svega 0,56 grama) nalazi se i u Zagrebačkom prirodoslovnom muzeju.  O događaju je načinjen detaljan zapisnik koji je s većim komadom poslan u Bratislavu vladajućem carskom paru Mariji Tereziji i Franji I. Manji komad ubrzo nakon pada razdijeljen je na niz manjih dijelova, a poslužio je i za kovanje čavala. Bio je to prvi ikad dokumentiran pad metalnog meteorita dokumentiran zapisnikom.Hrašćinski meteorit je željezni meteorit iz skupine oktaedrita. Najvećim dijelom izgrađen je od legure željeza i nikla. Prema kemijskoj klasifikaciji pripada skupini IID meteorita. Znanstvena istraživanja hrašćinskoga meteorita promijenila su tadašnju astronomsku znanost. Posebno je značajno da je upravo na hrašćinskom meteoritu bečki metalurg Aloys von Widmanstätten zapazio neobične lamele koje su kasnije po njemu nazvane Widmanstättenove figure.

A da ne bi bio zaboravljen, i da mu se dade zaslužen značaj te da se približi što širem krugu ljudi, brine se hrašćinska udruga, Klub ljubitelja zavičajne baštine Hrašćina. Klub 15., 16. i 17.5. organizira jubilarni, 10. hrašćinski astro i veliku, 275. obljetnicu pada hrašćinskog meteorita. Šarolikim programom od koncerta "Glazbom do zvijezda", preko "Astro večeri", promatranja neba i kazališne predstave na temu svemira, žele obnoviti sjećanje na hrašćinski meteorit i njegovu povijesnu i znanstvenu važnost. Manifestacija nema samo zabavni, već i edukativni karakter.

 Teme koje će se prezentirati, iako razrađuju spoznaje i problematiku današnjice te naglašavaju pitanja razvoja znanosti i usmjeravanje razvoja za opće dobro čovječanstva i aktualne probleme koje razvoj sobom povlači, razumljive su široj populaciji. Nije slučajno da im se pridaje pažnja na ovoj manifestaciji jer upravo su istraživanja hrašćinskog meteorita utrla put razvoju astronomije i meteoritike kao znanosti. Najstariji u skupini rijetkih željeznih meteorita u kojoj je dosad zabilježen samo 21 meteorit, svakako zaslužuje pažnju. Prvi hrvatski satelit u Misiji CroCube u svemir je ponio trunak hrašćinskog meteorita i tako ga simbolično vratio u pradomovinu. Bit će to i prilika da udruga proslavi 10 godina postojanja i rada te dodjeli priznanja zaslužnim pravnim i fizičkim osobama koje su od osnivanja podržavale rad udruge.

 - Pozivamo sve ljude dobre volje da navrate u Hrašćinu i otkriju zasigurno drugačiju manifestaciju, nešto novo saznaju i pritom se zabave – pozivaju organizatori.  

Pogledajte program: