U petak je u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici, u novouređenom prostoru za radionice i galeriji ispod spomenika Matiji Gupcu, otvorena zanimljiva izložba naziva ''Tajne između Ivanščice i Medvednice''. Arheološka baština prostora između Ivanščice i Medvednice slabo je istražena, a lokalitet od nacionalnog značaja u Loboru, kao i nedanvno otkriveni prapovijesni lokaliteti poput nalazišta Mali Komor – Vrci, dodatno upozoravaju kako se ispod zemlje skrivaju još mnoge tajne.

''Javite nam svoje nalaze''

Stoga su na ovoj izložbi izloženi brojni ulomci i predmeti koje je ekipa za arheološka istraživanja Muzeja seljačkih buna sama pronašla, ali isto tako i poznati nalazi koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu i koji su Muzeju seljačkih buna ustupljeni za potrebe ove izložbe.

Autorica izložbe Ivana Škiljan rekla je kako ova izložba na neki način otvara puno pitanja, jer je arheologija Hrvatskog zagorja još uvijek u velikoj mjeri nepoznata. - Željeli smo ovom izložbom upozoriti javnost na to da možda i sami mogu pomoći nama stručnjacima u otkrivanjima novih lokaliteta. Mnogi ljudi često pronađu neke nalaze na svojim njivama, vrtovima, neke ulomke keramike, grumene metala, dijelove opeke. Mnogo puta nisu ni svjesni da su pronašli neki nalaz i ne pridodaju tome pažnju, a iako su to novčano beznačajni nalazi, u aeheologiji su bitni, jer malo znamo o rimskom vremenu i prapovijesti, još je to puno nepoznanica i stoga bi nam i javnost u istraživanju tih vremena mogla pomoći, jer sada znaju da nam se, ukoliko pronađu nešto tako zanimljivo, mogu obratiti – rekla je Škiljan, dodavši kako je upravo prostor između Ivanščice i Medvednice arheološki itekako zanimljiv i ima puno vrijednih lokaliteta, poput Lobora i Donje Stubice te mnogih drugih lokaliteta koji su još uvijek neistraženi.

Radionica za najmlađe

U sklopu otvrenja izložbe, održana je i edukativna radionica u kojoj su sudjelovali učenici osnovne škole Donja Stubica, s kojom Muzeji seljačkih buna imaju dugogodišnju suradnju. Radionica se zove Arheološka slagalica, a djeca su kopala tražeću razne ulomke, a potok ih slagala, odnosno spajala u posude, nakon čega su im piodijeljene diplome. – Djeca se trebaju educirati od malih nogu o tome što je arheologija, kako bi naučili cijeniti onmo što je naša zajednička baština. Ne treba ih zamarati raznim informacijama, već ih kroz igru naučiti na budu svjesni važnosti raznih arheoloških nalaza. Ovakve su im radionice zanimljive, jer se osjećaju kao mali istraživači – pojasnila je Škiljan. Uz Ivanu Škiljan kao autoricu izložbe, glavni suradnici na izložbi su Gordana Divac (Konzervatorski odjel u Krapini), prof. dr. Krešimir Filipec (Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu) i Lea Čataj (Hrvatski restauratorski zavod). Izložba će biti otvorena do proljeća.