Prošlo je godinu dana od tzv. zagrebačkog potresa, u kojem je jedna djevojčica izgubila život, a 27 ljudi bilo je ozlijeđeno. Dogodio se u nedjelju 22. ožujka u 6.24 sati, jačine 5,5 po Richteru s epicentrom 7 kilometara sjeverno od središta Zagreba (Markuševca) na dubini od 10 kilometara. U 7.10. sati uslijedio je još jedan, jačine 5,0 stupnjeva po Richteru, zatim još jedan u 7.41 sati  i to 3,7 po Richteru. Poslije ih je bilo na stotine manjih… Stradao je Zagreb, Zagrebačka i naša Krapinsko – zagorska županija.

Ivica Kosec ispred svoje napukle kuće koja je dobila crvenu naljepnicu

 

Kuća pukla i zarotirala se, u cijelom kraju čula se vika

U Zagorju je najgore nastradala Gornja Stubica. Ivica Kosec, branitelj iz Slanog Potoka u potresu je ostao bez doma. Kuća je napukla, zarotirala se, nije za stanovanje. Dobila je crvenu naljepnicu. Kaže Ivan da je to nedjeljno jutro kao i većina spavao. Probudio ga je tutanj. – Nisam bio svjestan što se dogodilo. Supruga  i ja otrčali smo van. Kad smo izašli, ljudi su vikali, čulo se po cijelom kraju.  Prvi smještaj mu je ponudio susjed, u drvenoj kući, a nakon toga su mu pomogli njegovi suborci Tigrovi u obnovi stare kuće, u koju su privremeno uselili. To privremeno traje već godinu dana.  Zahvalio se Tigrovima KZŽ, ministru Tomi Medvedu koji je donirao 70.000 kuna, Željku Hercegu, svim braniteljima i dobrim ljudima,  pun je zahvale Kosec, koji nije ni pomišljao napustiti svoje dvorište, i 26 ovaca.

– Znali su mi reći tko te tjerao u rat, ali vidite dobro se dobrim vraća. Tako su  i meni pomogli ljudi koje ne poznam i nikada ih u životu nisam vidio – priča Kosec i nastavlja.  – Gledajte moju kuću, kao da je jučer bio potres. Uzeo sam kredit za novo krovište, kuća je stradala, ne možemo živjeti u njoj, a ratu kredita i dalje moram otplaćivati.  Mi smo se skučili ovdje… Nitko ništa ne zna, niti nas ne pita. Tko zna da li će od toga biti išta – skeptičan je Kosec, koji će morati, ako se ništa neće poduzeti, sam u gradnju doma,  i to opet uz pomoć svojih branitelja.

Kristina Ruk je već godinu dana s obitelji je smještena u Jezerčici

 

Kristina Ruk: Teško je, jer nismo u svom domu

Obitelj Ruk iz Slanog Potoka također je morala napustiti dom. Nerado se prisjećaju tog nedjeljnog jutra. Snaha Kristina tada je bila u visokom stupnju trudnoće s trećim djetetom. Oni su svoj život morali nastaviti u kampu Terma Jezečica. Kuća koju su sasvim bili obnovili, digli kredit i zadužili se, dobila je crvenu oznaku.

 

- Teško je jer nismo u svom domu. Na početku je bilo i puno teže. Rodila sam u lipnju mjesecu prošle godine, ovdje došla s bebom. Tu je sve skučeno, doma imaš svoj prostor. Zajednički je i vešeraj za pranje rublja. – rekla je Kristina te dodaje da ništa ne zna. Hoće li se i kada rušiti njihova kuća? Suprug prikuplja dokumentaciju, no nakon godinu dana, on se previše ni ne nada, jer to sve predugo traje.

Vesna Filipović je sama krenula u obnovu

 

Vesna iz Jakšinca sama je krenula u obnovu kuće

Vesna Filipović, profesorica na Visokoj zdravstvenoj školi, doktorica znanosti u Jakšinec je iz Velike Gorice doselila prije nekoliko godina, jer je htjela promijeniti način života za sebe i svoja dva konja. Digla je kredit, obnovila kuću koju je kupila i počela u njoj živjeti. Taman je u prosincu otplatila kredit i bila ponosna sama na sebe kako je uspješna žena. Onda se dogodio, kako ga je ona nazvala, gospodin Potres i sada je ponovno digla kredit i obnavlja kuću.

Da, Vesna je među onima koji nisu htjeli  čekati državu i uzela je stvar u svoje ruke. - Iz mojeg životnog iskustva naučila sam da ako budem čekala  da mi pomogne država da će to predugo trajati i biti komplicirano.  A sve što sam dosad postigla, izborila sam se svojim rukama – rekla nam je Vesna. Očekuje da joj se sredstva nadoknade, jer kredit koji sam digla za obnovu kuće, je potrošen. Njena kuća  je dobila serklažu, veranda je srušena jer je jako stradala, napravljena nova, novi zid je napravljen između spavaće sobe i hodnika te osigurani zidovi gdje su bile pukotine.

Vesnina kuća koju sama obnavlja

 

 Tražit će povrat novca

- Radila sam samo ono nužno da se osigura statika, a to je jako skupa. Drugačije ne mogu završiti obnovu, ili da novce dobijem od države ili na lotu – iskrena je Filipović. Nerado se prisjeća tog jutra. – Spavala sam, probudila se, i s krevetom šetala lijevo – desno. Onda se dogodio i onaj drugi. Nakon toga sam ustala i krenula hraniti moje konje. Ignorirala sam da je moja kuća stradala, susjedi su to vidjeli. U meni je bila hrpa negativnih emocija, tuga, razočaranje… Ta tradicija u hrvatskom odgoju je da su nam osnovne stvari,  osim zdravlja, i krov nad glavom, koji sam ja gubila. Moja sestra živi u Pustodolu, nudili su mi iz Općine smještaj u Jezerčici, ja sam zahvalila i rekla da ponude nekom kome je potrebnije – prisjetila se Vesna, pohvalivši GDCK Donja Stubica, Caritas, dobre susjede…  statičare, izvođače koji joj obnavljaju kuću… sve koji su joj pružili u tim teškim trenucima ruku podrške.

Vesna je snažna žena, i zato smo na njenom licu cijelo vrijeme vidjeli osmijeh, koji joj je jedini u tim trenucima  pomagao da ostane razumna.  Znaju to oni koju su to proživjeli.  - Znam da je ljudima predugo čekati. Meni je bilo predugo, a ipak se radilo cijelo vrijeme na obnovi kuće. Vjerujem da ću dobiti povrat novca. Ovo je previše ozbiljna stvar da bi se s ovime šalili – optimističnija je bila Vesna.

Načelnik Gornje Stubice Jasmin Krizmanić

 

Krizmanić: Naglasak na nelegaliziranim objektima

Na području Gornje Stubice oštećena su 283 objekta, za 69 trebat će potpuna obnova.  Načelnik Jasmin Krizmanić dijeli mišljenje sa svojim mještanima da sve ide sporije nego što su to očekivali.  – Toplo se nadam, da će uskoro, kroz koji dan konačno krenuti prva zaprimanja i odlasci na teren od strane ministarstva, odnosno agencije i da će se početi rješavati ono što je prijavljeno. Moj naglasak i fokus je na objektima koji nisu legalizirani i treba iznaći model kako pomoći takvim obiteljima. To su većinom socijalno ugrožene obitelj, koje nisu imale novaca legalizirati kuću. Pokušat ću kao načelnik i tražiti rješenja da se tim ljudima pomogne – naglašava Krizmanić.  Za to je i da se potpomognuta područja, u koje spada i Gornja Stubica tretira na jednaki način kada je u pitanju financiranje obnove, odnosno da država za takve slučajeve izravno intervenira.  Na području Gornje Stubice stradale su župna crkva sv. Jurja, župna kuća i kapelica sv. Fabijana i Sebastijana. Dobile su crvenu oznaku, pa se u sanaciju župne crkve krenulo već u ljeto. Obnovljena je uz pomoć Nadbiskupije, Županije, Općine, dobrotvora, župljana… 

  Gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić

 

Gospočić: Nije se napravilo ništa

 -Prošlo je godinu dana od potresa, a objektivno, nije se napravilo ništa. Osim donošenja zakona o obnovi nakon potresa, osnivanja Fonda i prvih preliminarnih sastanaka , natječaja vezanih za dimnjak i kupnju protočnih bojlera, niti jedan drugi zahtjev što se tiče rušenja, adaptacije ili bilo čega ostalog nije riješen - komentirao je gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić. Na području Donje Stubice stradao je 151 objekt, 6 ih je u crvenom, 19 sa žutom il narančastom oznakom. Petrinjski potres nosi još 25 oštećenja, što se penje na 200 oštećenih objekata, ukupne štete 22,5 milijuna kuna. Ono što je Gospočić, posebno izdvojio je, da Zakon o obnovi govori o konstrukcijskoj obnovi, gdje naši trebaju sudjelovati s 20 posto sredstava, za razliku od  građana Banovine, i nakon toga sa svojim novcem urediti kuću do kraja. Tako da uvjeti nisu baš pozitivni, kako su to naši građani očekivali. U ovoj tragediji, jedino je, dobro, areko je, što nemaju puno srušenih objekata i raseljenih kućanstava.

Načelnik Marije Bistrice Josip Milički

 

Milički: Četvero obitelj je prezimilo u kontejnerima

I nakon tih godinu dana, mogu reći da se ništa spektakularno nije dogodilo na  terenu. One manje pukotine, u zelenom su si ljudi sami sanirali – kaže načelnik Marije Bistrice Josip Milički. Na njihovom području evidentirano je 113 objekata, od čega 12 ima crvenu naljepnicu: 7 je kuća za stanovanje i 5 vikend kuća. Četvero je obitelji prezimilo u kontejnerima za koje je Općina osigurala infrastrukturu. Za jedan slučaj  bi se stambeno pitanje riješilo preko donacija, za ostale preko fonda. Naručili su statički pregled za 35 objekata koji su u žutoj ili narančastoj, da se definira njihov novi status.  – Vjerujem da će se u roku godinu dana  riješiti ti najkritičniji slučajevi – smatra Milički. Stradala su i sakralni objekti i PŠ Laz, koja je dodatno stradala u petrinjskom potresu. Rušit će se i graditi nova, i tu priču vodi Krapinsko – zagorska županija.

Župan Željko Kolar

 

Župan Kolar: Prve obitelji bi se u svoja dvorišta i kuće mogle vratiti najesen sljedeće godine

I krapinsko – zagorski župan Željko Kolar je nezadovoljan, tim više, ističe, jer su inzistirali da prije nego se raspišu parlamentarni izbori donese Zakon o obnovi. No, to se nije dogodilo.  – Napravit ćemo sve što je u našoj moći da pomognemo, no nismo ti koji vode, to je država i fond. Šteta od potresa u našoj županiji procijenjena je 73,5 milijuna kuna.  Županija je osigurala svojih 20% u obnovi,  to je 15 milijuna kuna, no drugih ovlasti nemamo. Inzistirali smo na dislocirani ured u Donjoj Stubici kako bi olakšali građanima i pružili pomoć u zahtjevnoj dokumentaciji. Prve obitelji bi se u svoja dvorišta i kuće mogle vratiti najesen sljedeće godine -  procijenio je župan Kolar.

 

Što smo naučili godinu dana nakon potresa?

Seizmolog Krešimir Kuk: O potresima bi  trebali manje pričati, a više raditi na
saniranju posljedica dosadašnjih potresa i prevenciji od budućih

- Naučili smo, ili se barem nadamo da smo naučili, da priče o potresima nisu samo priče već imaju, nažalost, realnu pozadinu. Vidjeli smo da smo ranjivi, da nas je činjenica da dugo nismo imali jačih potresa maknula od razmišljanja da se od jakih potresa trebamo štiti. Ne mislim da potresima treba plašiti, ljudi su jako pogođeni i potresima i pandemijom korone i valja paziti kako interpretiramo činjenice na koje želimo skrenuti pozornost.
Valja voditi računa o gradnji, graditi u skladu sa modernim, suvremenim protupotresnim standardima, a zgrade i objekte koji su stari potrebno je ojačati da mogu izdržati moguće potrese. Do sada su ljudi već naučili što treba činiti za vrijeme potresa, i kako se ponašati i zaštititi. AKo to prihvatimo, onda se ne trebamo svaki dan zapitkivati kada će novi jači potres, kolika će biti njegova jačina i drugo, već valja normalno , mirno živjeti, A ono što sam prethodno spomenuo je uvjet da bismo bili bez straha i mirno spavali. Nitko ne može predvidjeti što nas čeka, ne postoje znanstveni i stručni temelji na osnovu kojih bi znali kada će se dogoditi novi potresi. Mislim da bismo o potresima trebali manje pričati, a više raditi na saniranju posljedica dosadašnjih potresa i prevenciji od budućih  - komentirao je za Zagorski list seizmoilog Kuk.

Sutra, 23. ožujka bit će održan novi sastanak na temu aktivnosti oko obnove zgrade oštećenih potresom u Sportskom centru u Gornjoj Stubici na kojem će uz čelnike županije i općina Gornja Stubica, Marija Bisttica i Grada Donja Stubica  stradalih u potresu biti i ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko - zagorske i Zagrebačke županije Damir Vanđelić.  Sastanak će se održati u 13.45 sati. 

Župnik Nikola Jurković