HŽ Infrastruktura i Hrvatski željeznički muzej, zajedno s Pučkim otvorenim učilištem Krapina, organizirali su izložbu „Zagorski cug“ povodom 140 godina puštanja u promet pruga u Hrvatskom zagorju.

Izložbu je  danas u Krapini otvorio gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

Gradonačelnik se osvrnuo na povijesni značaj pruge, naglasivši kako je upravo željeznica stvorila gospodarsku kralježnicu Krapinsko-zagorske županije te povezala mjesta poput Velikog Trgovišća, Zaboka, Svetog Križa Začretja, Krapine, Đurmanca, Huma na Sutli, Bedekovčine i Zlatar Bistrice.

Gregurović je podijelio i osobna sjećanja na nekadašnja putovanja, spomenuvši popularni zeleni vlak s drvenim klupama koji su putnici zvali Teksas, kao i duga čekanja na stanici Novi Dvori. Istaknuo je kako su se vremena promijenila, no važnost tračnica ponovno raste s modernizacijom i nabavom novih garnitura.

-Pruga je uistinu bila pokretač života i gospodarstva u cijelom ovom kraju. Kad se pogleda koji su gospodarski najjači dijelovi naše županije, to je upravo ona kičma uz koju su se otvarale tvornice i doseljavali ljudi. Željeznica je bila pokretač ne samo gospodarskog, nego i društvenog života. Zato mi je posebno drago da su najavljena dodatna ulaganja u željeznicu. Hvala HŽ Infrastrukturi i resornom ministarstvu što su prepoznali tu važnost. Danas, kada imamo nove i moderne vlakove, putnici se ponovno vraćaju željeznici. Uz dobru mrežu i usklađen vozni red bit će ih još više, jer je u današnje vrijeme prometnih gužvi puno jednostavnije i brže putovati vlakom -  poručio je gradonačelnik Zoran Gregurović otvarajući izložbu.

Grozdana Pavlović, ravnateljica POU Krapina, istaknula je da je riječ o vrijednoj izložbi  koja ima povijesni karakter.

 – Drago mi je što smo započeli međumuzejsku suradnju sa Hrvatskim željezničkim muzejem.  Hvala na suradnji Josipu Krajniću kojem čestitam na ovoj izložbi. Dobro nam došli – poručila je Pavlović.

Autor izložbe Josip Krajnić prikupio je i oblikovao bogatu građu koja svjedoči o 140 godina zagorske željeznice. Njegov tekst nalazi se u katalogu, čija je dizajnerica Lucija Majić.

Postav detaljno prikazuje povijesni razvoj regionalnih prometnih pravaca, od prve dionice do Varaždina s odvojkom prema Krapini izgrađene 1886. godine, pa sve do pruge Zabok – Gornja Stubica iz 1916. godine, koja nosi status posljednje vicinalne pruge izgrađene u Austro-Ugarskoj monarhiji. Izložba obuhvaća i međuratno produženje pruge od Krapine prema Đurmancu i slovenskom Stranju te izgradnju kumrovečke pruge 1956. godine dolinom Sutle. Među izlošcima se posebno ističu izvorni nacrti, povijesni vozni redovi iz carskog razdoblja i autentična dokumentacija. U svojem obraćanju autor izložbe Josip Kajinić naglasio je duboki društveni i ekonomski utjecaj čeličnih tračnica na stanovništvo toga doba te njihovu važnost za sadašnjost i budućnost.

-Prvenstveni motiv za ovu izložbu bio je da se na dostojan način obilježi povijest željeznice u ovom kraju, jer polazimo od pretpostavke da su svi dijelovi Hrvatske jednako važni. Hrvatsko zagorje je najbolji pokazatelj kako je željeznica utjecala na razvoj prostora kroz povijest. Ukidanjem feudalizma ljudi su postali slobodni, no mnogi su bili siromašni i nisu imali dovoljno zemlje. Upravo im je pojava željeznice omogućila da u potrazi za poslom i egzistencijom budu mobilniji nego ikada prije. Iako su prve parne lokomotive vozile svega 30 kilometara na sat, u usporedbi s dotadašnjim zapregama to je bio neusporediv napredak i ogroman iskorak - istaknuo je Kajinić.

Autor se osvrnuo i na suvremenu ulogu ovog oblika prijevoza, istaknuvši kako Zagorje i danas potvrđuje njegovu opravdanost, što je posebno vidljivo nakon modernizacije dionice od Zaboka do Zagreba. - Željeznica je značajna za prošlost, ali ona je i naša sadašnjost te perspektiva za budućnost. Prostor Hrvatskoga zagorja najbolji je primjer da je to najadekvatniji oblik prijevoza jer kroz obnovljenu prugu od Zaboka do Zagreba ne možete doći nikako brže nego vlakom. Željeznica ima bogatu povijest i veliku perspektivu za daljnji razvoj, posebno u prekograničnoj suradnji sa susjednom Slovenijom, za što je najbolji primjer kumrovečka pruga - zaključio je autor izložbe.

Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture, rekao je da davne 1886. godine željeznica koja je stigla u Zagorje napravila tri stvari – gospodarski razvitak, tehničko – tehnološki iskorak i mobilnost. Osvrnuo se i na sadašnjost i budućnost željeznice.

-HŽ infrastruktura je trenutno u najvećem zamahu u povijesti Hrvatske, što se tiče investicija. Nismo zaobišli ni Hrvatsko zagorje. 2021. godine smo završili prvi projekt prema Hrvatskom zagorju između Zaprešića i Zaboka, elekrificirali smo prugu, 120 km na sat se vozi, moderno je opremljena. Nakon toga smo završili obnovu pruge do grada Krapine i trenutno radimo na tri projekta. Jedan od njih je Hum Lug – Stubica, gdje će radovi početi ovaj tjedan, drugi je od Zaboka prema Varaždinu odnosno na pruzi prema Budinščini, i treći je Kumrovečka pruga – rekao je Barišić.

Župan Željko Kolar istaknuo je kako je željeznica temelj razvoja toga kraja još od kraja 19. stoljeća.

Govoreći o povijesnom kontekstu i neraskidivoj vezi Zagoraca i vlaka, župan je podsjetio na brzinu kojom se željeznička mreža nekada gradila, povukavši paralelu s današnjom birokracijom.

-Zagorski cug je duboko ukorijenjen u biće zagorskog čovjeka i ljudi su stvarno sentimentalno vezani za vlak ili za cug, kak mi to velimo ovdje u Zagorju. Činjenica je da je te davne 1886. godine zapravo počeo razvoj Hrvatskoga zagorja dolaskom željeznice. Fascinantno je da je gradnja počela 1885. godine, a već u rujnu 1886. godine napravljeno je 89 kilometara pruge u četiri dionice koje su se istovremeno radile, uz dodatnih 16,2 kilometra pruge do Krapine. Danas nam treba duplo više vremena samo da napravimo studiju utjecaja na okoliš i dobijemo građevinsku dozvolu -  istaknuo je Kolar.

Osvrnuo se i na prometnu povezanost sa susjednom Slovenijom, naglasivši potrebu za oživljavanjem zapuštenih prometnih pravaca koji imaju strateški značaj.

-Nadam se da će takozvana Kumrovečka pruga kroz dolinu rijeke Sutle dočekati dokumentaciju te da ćemo je ponovno revitalizirati i staviti u funkciju ne samo do Klanjca, nego i do Kumrovca, Zagorskih Sela i dalje prema Sloveniji. Granice nam danas u Europskoj uniji ništa ne znače, imamo dobre odnose i trebat će rasteretiti Zidani Most, a to je jedini alternativni pravac - rekao je župan.

Kolar je zahvalio HŽ Infrastrukturi i resornom ministarstvu na najavljenim investicijama, naglasivši kako željeznica mora biti okosnica javnog prijevoza.

-Integrirani prijevoz nije budućnost, to bi trebala biti sadašnjost, a integriranog prijevoza bez željeznice nema. Ona je ključ, ona je kičma, dok su sva rebra autobusni i privatni prijevoz. Nema razvoja bez željeznice i, nakon što smo s autocestama napravili sve što smo planirali, sve snage za razvoj infrastrukture sada bi trebale ići prema željeznicama - zaključio je Kolar.

Jasna Divić, ravnateljica Uprave za željezničku infrastrukturu i promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, najavila je da ministarstv o planira u idućih deset godina uložiti šest milijardi eura u željezničku infrastrukturu diljem Hrvatske, pri čemu će značajan dio sredstava biti usmjeren upravo u obnovu i modernizaciju pruga u Hrvatskom zagorju.

Među najvažnijim najavljenim zahvatima ističe se rekonstrukcija pruge na dionici Zabok - Budinščina, projekt vrijedan oko 200 milijuna eura koji će se financirati iz Socijalno-klimatskog fonda. Realizacija te investicije očekuje se već u ožujku, a obuhvatit će i obnovu četiriju kolodvora u Bedekovčini, Zlatar Bistrici, Konjščini i Budinščini uz uvođenje sustava parkirališta za putnike. Uz to, planira se nastavak obnove prema Turčinu i Varaždinu, dok je dionica Hum Lug - Gornja Stubica već u fazi obnove.

-Uz velike infrastrukturne pravce, u pripremi je i izmještanje oko kilometar duge dionice pruge u kolodvoru Krapina radi smanjenja gradskih prometnih gužvi, za što bi radovi trebali biti ugovoreni tijekom 2028. godine. Za Kumrovečku prugu do kraja godine očekuje se dovršetak studije koja će odrediti daljnje smjernice, a pri kraju je i obnova zgrade krapinskog kolodvora te sanacija 16 željezničko-cestovnih prijelaza – rekla je Divić.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

U kulturno – umjetničkom programu nastupio je HKUD Željezničar.