U ponedjeljak, 29. rujna 2025. godine, s početkom u 17 sati, u Gradskoj galeriji Zabok (Zivtov trg 10/I) održat će se otvorenje izložbe Rezonancija. Izložbu organiziraju Pučko otvoreno učilište Zabok i Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok.

Rezonancija donosi radove profesorica i profesora Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, a posjetiteljima će pružiti jedinstven uvid u umjetnički izričaj onih koji inače stoje iza nastavničkih katedri.

Ova izložba dio je projekta “Profesori u galeriji”, čiji je cilj približiti javnosti stvaralački rad nastavnika i potaknuti dijalog između obrazovanja, umjetnosti i zajednice.

Organizatori pozivaju građane da posjete otvorenje i upoznaju se s bogatim opusom profesora koji, osim što prenose znanje mladim generacijama, aktivno sudjeluju u likovnoj i kulturnoj sceni.

Doslovno tumačenje riječi "rezonancija" je suglasje. Suglasje ili titranje različitih vibracija. Svatko od nas profesora različito funkcionira i vibrira u svijetu kreativnog stvaranja, ali povezuje nas kolektiv. Izložba profesora Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok primjer je usklađenog vibriranja umjetnički orijentiranih nastavnika i akademskih umjetnika. Naši likovni radovi imaju vlastite frekvencije i energiju, a na publici je da prihvati i rezonira s pojedinim radovima.
Nastavnici umjetnici su se spremno odazvali na temu koncepta izložbe i preko ljeta razmišljali što bi ih u njihovom stvaralaštvu predstavilo u zajednici zvanoj Školica ili ŠUDIGO, s čime usklađeno titraju u kolektivu, koje su to vrijednosti, emocije i čime su autentični i prepoznatljivi učenicima, kolegama i široj javnosti. Oni su svoja razmišljanja i tumačenja sami napisali u nekoliko rečenica. Izložba je suvremena, iskrena, poučna, konceptualno tradicionalna na nov način.

ALEKSANDRA MAŠIĆ TUMPA
Rođena je 1965. u Novoj Gradiški. U Beogradu je završila Školu za dizajn, a 1989. diplomirala na Fakultetu primijenjenih umjetnosti i dizajna, na odsjeku Tekstil.
Profesionalni put započela je u Regeneraciji Zabok, gdje je radila kao dizajnerica u marketingu te kao autorica tepiha i tapiserija. Uz dizajn tekstila, bavi se i modnim, grafičkim te dizajnom namještaja.
Sudjelovala je na nekoliko skupnih izložbi.
Od 2010. godine u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok predaje stručne predmete iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna.
Kao nastavnica ostvarila je zapažene rezultate mentorirajući nagrađene učenike, a aktivno surađuje i s lokalnom zajednicom kroz različite projekte i inicijative.
Zadnjih godina istražuje tehniku cijanotipije, koja pruža beskonačne mogućnosti eksperimentiranja. Ovom tehnikom prikazuje krhkost i veličanstvenost mora i ledenjaka, nastojeći dočarati njihovo otapanje te potaknuti svijest o klimatskoj krizi i potrebi očuvanja planeta.
Na izložbi su predstavljene četiri slike formata 60x80 cm iz serije More, prikazane i u formatu parallax, koji promatraču omogućava doživljaj dubine i prostora te pruža potpuno novo galerijsko iskustvo.

ANTONIO PILJEK JAGIĆ
Antonio Piljek Jagić rođen je 2000. godine u Zagrebu. Od 2015. do 2019. pohađao je Školu za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok. Diplomirao je u klasi profesorice Snježane Ban u rujnu 2024. godine na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na Diplomskom sveučilišnom studiju Likovna kultura; smjer: nastavnički. Za vrijeme studiranja bio je nagrađen Rektorovom nagradom za samostalan umjetnički rad i jednom Pohvalom Akademijskog vijeća za uspješan rad.
Od rujna 2024. godine zaposlen je u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok na mjestu nastavnika stručnih predmeta iz područja likovne umjetnosti i dizajna i grafičke tehnologije i audiovizualnog oblikovanja.
Redovito sudjeluje na međužupanijskim stručnim vijećima. Održao je jednu samostalnu izložbu i sudjelovao na više skupnih izložbi. Zanima ga figurativno slikarstvo, hiperrealizam, slikarstvo u proširenom polju i umjetnička edukacija. U svome radu pretežito slika portrete ili odabire religijske motive.

ANUŠKA ALFIREVIĆ
Akademska slikarica i profesor izvrstan savjetnik. Završila ŠPUD u Zagrebu i slikarski smjer na ALU Zagreb. Dobitnica nagrade Vijeća Akademije likovnih umjetnosti.
Profesorica u ŠUDIGO punih 25 godina te niz godina voditeljica Županijskog stručnog vijeća profesora struke za sjeverozapadnu Hrvatsku.
Šest godina radila i kao televizijski novinar za HRT u području kulture, znanosti i školstva.
Ilustrirala nekoliko slikovnica te sudjelovala na skupnim izložbama.
Tematski sklona prikazu apsurda društva u kojem živimo te graničnim dijelovima ljudske psihe.

BORJAN KOMARICA
Diplomirani dizajner, rođen je 23.09.1969. u Zagrebu. Pohađao je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, a nakon završetka iste odslužio vojni rok u JNA i upisao Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1994. godine, nakon čega se bavio prodajom hotelske opreme diljem Jadrana. Vraća se dizajnu 2000. godine kao dizajner izložbenih prostora i štandova (uključujući i grafički dizajn istih). Specijaliziranje tih vještina započeo je kao zaposlenik tvrtki, a od 2003. radi kao samostalni umjetnik/dizajner.
2013. godine zapošljava se u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, gdje i sad radi kao nastavnik predmeta Grafički dizajn i Dizajn za web.
U slobodno vrijeme bavi se kćerima, košarkom, pisanjem i izležavanjem u visećoj mreži gdjegod stigne, a povremeno dizajnira sitnice za prijatelje i Košarkaški klub "Podsused", čiji je član.
Izložena majica je dizajn za prijatelja koji se bavi alpinizmom i planinarenjem, a koji je htio dizajn za crnohumorni naziv njegove sekcije vikend-planinara (za koje strepi "da bu ih svaki put kad ih vodi negdje uhvatil INFARKT"). Naručena ideja se zgodno poklopila s dugogodišnjom dizajnerovom željom da iskoristi grafizam EKG monitora kao dio dizajna za majicu, a ostatak teksta je dodan kako bi se pojačao crnohumorni efekt: prikazani "zadnji otkucaj srca" istovremeno liči na planine, a daljnja ravna linija i podnaslov "ravnolinijska sekcija" asociraju na smrt zbog slabe kondicije, dok istovremeno prikazuju kakvo planinarenje ova sekcija najviše voli (po ravnom). Budući da otkucaji srca i prikaz istih na EKG monitoru imaju veze s temom izložbe (rezonancijom), majica je odabrana kao najprikladniji primjer autorovog dizajnerskog stila.

BOŽICA BREBER SLIVAR
Božica Breber Slivar (1994., Zabok) završila je Školu za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, smjer industrijski dizajn, a potom dvopredmetni diplomski studij informacijskih znanosti (smjer informatika – nastavnički) i povijesti umjetnosti (istraživački smjer) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Tijekom školovanja osvojila je više nagrada na državnim natjecanjima iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna (LIK 2013), a fotografije su joj izlagane na izložbama i objavljivane u specijaliziranim časopisima. Posebno se ističe sudjelovanjem na natječaju "Zoomirajmo ravnopravnost" te objavom radova u časopisu "Digital Foto".
Posljednjih godina sve se više posvećuje web dizajnu, gdje spaja stečeno znanje iz dizajna, informatike i vizualnih umjetnosti.
Od 2019. godine radi u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok.
Fotografije predstavljene na ovoj izložbi koncipirane su tako da odražavaju ono što autorica najviše voli raditi u slobodno vrijeme – vrtlariti i fotografirati biljni i životinjski svijet. Upravo iz tih trenutaka opuštanja i povezanosti s prirodom nastale su serije posvećene pticama, cvjetnim apstrakcijama i zalascima sunca, u kojima priroda postaje izvor inspiracije.

CARMEN BAČURA POTOČIĆ
Carmen Bačura Potočić, profesorica likovne kulture, rođena je 15. travnja 1972. godine u Zagrebu. Nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn započinje studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirala na nastavničkom smjeru 1998. godine. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Profesorica je u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok gdje predaje likovnu grupu predmeta u sektoru likovne umjetnosti i dizajna od 1998. godine. Voditeljica je Likovne radionice umjetničke grafike na kulturnoj manifestaciji Dani K. Š. Gjalskog u Zaboku od 2007. godine. Autorica je udžbenika "Grafičke tehnike za srednje škole s programima vizualnih umjetnosti i dizajna" (izdanje ŠK, 2014.).
Likovno djelovanje obilježeno je slikarstvom, grafikom, crtežom i tehnikom kolaža. Istražuje i spaja grafičko svojstvo multiplikacije i otiskivanja s ostalim likovnim tehnikama, a često koristi i tekstilne materijale koje aplicira i integrira u grafički i crtački medij.

IVANKA JAGEČIĆ
Ivanka Jagečić rođena je 13.09.1966. godine u Zagrebu. Završila je Tekstilnu školu u Zagrebu, smjer Krojač ženske odjeće po mjeri. Diplomirala je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu i stekla stručnu spremu Diplomiranog inženjera tekstilne tehnologije, smjer odjevna tehnologija.
Počela je raditi u ožujku 1991., u COUO "Sedam sekretara SKOJ-a" u Zaboku, današnjoj Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok. Na poslovima nastavnika stručnih predmeta u tekstilnoj struci je pune 34 godine. Posljednjih godina radi s učenicima u dizajnu odjeće.
Prošle godine (2024.) radila je na poslovima kostimografa za Blank studio. Kreirala je i po mjeri izradila kostime za eksperimentalni film "Apstraktno iskustvo škole" u suradnji s kolegicom Tamarom Bilankov. Tamara je, kao režiser filma, imala jasne ideje o kostimima koji su uspješno izrađeni. Dominantan kostim je haljina za ulogu učiteljice, a nosila ju je poznata operna pjevačica Mia Domaćina Topalušić. Dizajn tkanine napravila je prof. Tamara Bilankov, a u tiskari je otisnuto 15 metara tkanine s uzorkom školskog parketa.
Izrađena je raskošna, svečana haljina , izrazito bogata samom količinom materijala utrošenog u model. Važno je da haljina ima slojeve kojima glumica može manipulirati i da ima dugu povlaku koja se vuče po podu. Krojem podsjeća na barokni stil (naglašeni struk i krinolina), a ovratnik i rukavi inspirirani su renesansnim stilom. Ivanka Jagečić je imala punu slobodu kod kreiranja i modeliranja haljine, a Udruga Blank je iskazala veliko zadovoljstvo izrađenim modelom.

JELENA KLASIĆ OŽVATIĆ
Diplomirana dizajnerica i nastavnica stručnih predmeta iz područja dizajna i multimedije.
Pohađala Tekstilnu školu Zabok, smjer Grafički dizajner. Diplomirala na Studiju dizajna, smjer Grafički dizajn. Od 2010. radi u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok.
U slobodno vrijeme bavi se fotografijom.
Fotografije iz serije "Dijapozitivi" nastale su za vrijeme studiranja, za potrebe kolegija Fotografija i film. Radi se o fotografijama od posebnog značenja, jer je riječ o prvim Jeleninim pokušajima profesionalnog fotografiranja analognim fotoaparatom na dijapozitivu.
Dijapozitiv film odlikuje visoka kvaliteta boje i oštrina slike. Takav film sadrži samo 36 slika, pa je svaki pokušaj fotografiranja bio pažljivo kadriran jer nije bilo mogućnosti za stvaranje beskonačnih verzija i brisanja neuspjelih pokušaja.
Početnički entuzijazam i izazov u radu sa specifičnostima analogne fotografije prerastao je u trajnu ljubav prema mediju fotografije. Ono što posebno izdvaja ove digitalizirane dijapozitive je zrnata tekstura filma, zasićenost boje te osjećaj dubine prostora.
Fotografije iz serije "Arhitektura" nastale su tijekom raznih izleta i putovanja. Stvorene su usput, često u žurnom hodu prema znamenitostima. Dio fotografija inspiriran je dnevnim svjetlom i obrisima građevina, a neke tehnikom "okvira u okviru". Radi se tehnici kompozicije u kojoj se glavni motiv uokviruje dodatnim elementom unutar same scene. Pri tome se stvara vizualni sloj koji privlači pažnju i vodi oko promatrača prema glavnom motivu fotografije.

MIRJANA DREMPETIĆ HANŽIĆ, dr. art.
Mirjana Drempetić Hanžić radi u školstvu već 30 godina i promovirana je u profesoricu savjetnicu zbog učinkovitog i motivirajućeg procesa učenja. Interakcijom s učenicima ostvaruje suvremenu nastavu usmjerenu na razvoj sposobnosti promatranja i kritičkog razmišljanja.
U izvannastavnom radu vrednovani su joj radionice, projekti i izložbe, kolonije i javni spomenici.
Mirjana Drempetić Hanžić rođena je 1971. godine u Zaboku. Osnovnu školu pohađala je i djetinjstvo provela u Gornjoj Stubici, a gimnazijsko obrazovanje završila je u Zaboku u tadašnjem Centru za odgoj i obrazovanje "Sedam sekretara SKOJ-a". Po završetku mature, 1990. godine upisuje studij arhitekture na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Nakon završene prve godine studija arhitekture, polaže prijamni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i 1991. godine upisuje se na Nastavničkom odsjeku Akademije. Diplomirala je kiparstvo na Nastavničkom odsjeku 1997. godine pod mentorstvom profesora Miroslava Vuce. Za studija je nagrađena Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine. Od 1995. godine članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
Od kraja 1995. do lipnja 1997. bila je voditeljica Galerije Studentskog centra u Zagrebu.
Istodobno je predavala likovnu grupu predmeta u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u Zaboku.
Potom je od 1997. do 1999.g. radila kao Voditeljica Fundusa i Službe za izdavaštvo i izlagaštvo Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
1999. godine prelazi na mjesto nastavnice likovne kulture u Osnovnoj školi Augusta Cesarca u Krapini i tamo radi do 2003. godine, a tamo polaže i stručni ispit za zvanje "nastavnik likovne kulture".
Stalno zaposlenje preuzima u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u Zaboku, gdje predaje stručne predmete: Teoriju oblikovanja, Tehnologiju materijala i Materijale i procese oblikovanja.
2006. godine upisuje Doktorski umjetnički studij kiparstva pri Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u u Zagrebu, a doktorsku disertaciju pod nazivom "Ambijentalna skulptura u kontemplativnom okruženju" obranila je 2012. godine na Poslijediplomskom doktorskom studiju kiparstva Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
Od 2013. godine članica je INSEA-e.
Od 2017. godine članica je Matice Hrvatske, a od 2025. članica je Družbe "Braća Hrvatskoga zmaja".
Tijekom travnja 2014. godine izlagala ciklus slika "Hrvatski krajolici" u Santiagu de Chile.
Članica je Umjetničkog savjeta Galerije grada Krapine i Udruge "Ksaver Šandor Gjalski" u Zaboku.
Svoje djelovanje kroz vođene kreativne radionice usmjerava na umjetničko izražavanje u trećoj dobi, umirovljenika, udruga oboljelih i u staračkim domovima, a potiče i kreativno izražavanje djece s teškoćama, obitelji i mladih.
Bila je angažirana i kao članica Odbora za kulturu Grada Zaboka u mandatu 2013.-2017. te se bavila promicanjem i organizacijom raznih kulturnih događaja na području grada Zaboka (Zabočka jesen, izložbe u Gradskoj galeriji Zabok, Prosinačke svečanosti, Dani Grada Zaboka...), Gornje Stubice, Klanjca i Krapine.
Tijekom tridesetogodišnjeg umjetničkog djelovanja izlagala na šezdeset samostalnih i na mnogobrojnim skupnim izložbama.
Autorica je 25 javnih skulptura i spomenika (spomen-bista hrvatskim velikanima) u Krapinsko zagorskoj županiji i šire.

NIKOLA SINKOVIĆ
Nikola Sinković rođen je u Zagrebu 6. kolovoza 1971. Osnovnu školu pohađao je u Donjoj Stubici, a srednju u Krapini, nakon koje upisuje Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1997. i stekao zvanje diplomiranog dizajnera. Kao učitelj likovne kulture radio je u Osnovnoj školi Donja Stubica, a potom u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, gdje i danas radi kao nastavnik-mentor u području dizajna.
Začeci Sinkovićeva umjetničkog djelovanja vidljivi su već u osnovnoj školi (gdje se razvija uz potporu učitelja likovne kulture, akad. slikara Darka Bubanka), a njegov se rad nastavlja kroz srednjoškolsko obrazovanje, kad organizira svoju prvu samostalnu izložbu. Tijekom studija na njegov likovni izražaj, u različitim medijima, utječu profesori Nenad Dogan u dizajnu, potom Darko Bakliža i Josip Vaništa u crtanju te Stanko Herceg u fotografiji.
Osim navedenih likovnih disciplina, bavi se web-dizajnom, oblikovanjem interijera i industrijskim dizajnom te ilustracijom. Realizirao je desetke web-projekata, nekoliko stambenih i ugostiteljskih objekata te ilustrirao više knjiga i udžbenika. Prepoznatljivim minimalističkim vizualnim rukopisom oblikuje brojne časopise, plakate, kataloge izložbi i knjige, a 2013. oblikuje novi grafički izgled časopisa za kulturu Hrvatsko zagorje.
Sudionik je mnogih likovnih kolonija u Hrvatskom zagorju, sudjelovao je na dva Zagorska salona u Galeriji grada Krapine, a priredio je, uz nekoliko grupnih, i četiri samostalne izložbe (Krapina, Zabok, Gornja Stubica).

NIKOLINA PTIČAR
Nikolina Ptičar rođena je 1980. u Zaboku. Završila je dizajn odjeće u Tekstilnoj školi Zabok, nakon čega upisuje nastavnički smjer na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirala u klasi prof. Ante Rašića. Od 2003. zaposlena je u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok kao nastavnica stručnih predmeta iz područja likovne umjetnosti i dizajna.
Tijekom dosadašnjeg pedagoškog rada sa učenicima više je puta osvajala županijske i državne nagrade, a njen rad obuhvaća i aktivnosti u mnogim projektima škole te suradnje sa vanjskim suradnicima i institucijama. Unatrag nekoliko godina voditeljica je raznih likovnih radionica i članica Povjerenstva za organizaciju i provođenje županijskog natjecanja učenika osnovnih i srednjih škola KZŽ – LIK. Aktivno je uključena u međužupanijske stručne skupove iz područja likovnih umjetnosti i dizajna i voditeljica stručnog vijeća LUID.
Dosad je izlagala na nekoliko skupnih izložbi u Zagrebu, Zaboku, Zlataru i Krapini.
U umjetničkom izrazu područje njenog najvećeg interesa je portret. Navedenu temu istražuje kroz razne dvodimenzionalne medije i likovne tehnike te stilske izraze.
Vid, Viktor i David, tri su portreta rađena tehnikom ulja na platnu. Na svakom dominira po jedna osnovna boja koju autorica povezuje s karakternim osobinama portretiranih.

RUŽA LESKOVAR
Ruža Leskovar rođena je 6. siječnja 1966. u Maloj Erpenji. Završila je Srednju školu u Zaboku (smjer Suradnik u razrednoj nastavi), a diplomirala je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu te stekla stručnu spremu Diplomiranog inženjera grafičke tehnologije.
Profesionalni put započela je u Tiskari "Ljudevit Gaj" u Krapini, a potom u Regeneraciji Zabok (u odjelu Tiskare na poslovima grafičke pripreme).
U Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok radi od 2002. godine u sektoru Grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije, kao nastavnica strukovnih predmeta iz grafike i multimedije. Ima status Izvrsne savjetnice. Kao nastavnica ostvarila je zapažene rezultate mentorirajući nagrađene učenike.
Aktivno surađuje s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, bila je članica timova za reformu strukovnog obrazovanja, sudjelovala je u izradi Sektorskog kurikula i devet strukovnih kurikula u Sektoru grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije.
Trenutno je članica mobilnog tima za unapređenje strukovnog obrazovanja.
Autorica je 16 DOM-ova (Dodatnih obrazovnih materijala za srednje strukovne škole) i recenzentica 19 DOM-ova. Spomenuti DOM-ovi objavljeni su na aplikaciji FREEDOM Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Aktivno surađuje i s lokalnom zajednicom kroz različite projekte i inicijative. Od 2024. godine članica je Upravnog odbora kulturne manifestacije "Dani Ksavera Šandora Gjalskog".
2025. godine dobitnica je Plakete Općine Krapinske Toplice za izniman doprinos očuvanju tradicijskih običaja i promicanju kulturne baštine.
Serija fotografija predstavljena na ovoj izložbi snimljena je na putovanju, kroz staklo autobusa, dok kiša oblikuje svijet izvora. Autorica istražuje pojam "rezonancije" ne kao zvuka, već kao odjeka unutarnjih stanja u vanjskim prizorima. Kapljice kiše na staklu djeluju poput filtera emocija – zamagljuju, prelamaju, ali i pojačavaju ono što se nalazi u pozadini. Motivi su fragmentirani, gotovo apstraktni, i upravo u toj nejasnoći nastaje prostor za osobnu interpretaciju. Svaka fotografija poziva promatrača da pronađe vlastitu rezonanciju – između slike i osjećaja, između vanjskog svijeta i unutarnjeg doživljaja.

SARA BEZIK-HARIC
Sara Bezik-Haric rođena je 1998. u Zaboku. Stekla je zvanje medijskog tehničara u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, nakon čega upisuje smjer Multimedije na Sveučilištu Sjever u Varaždinu. Od 2021. godine zaposlena je u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok kao nastavnica stručnih predmeta iz područja grafičke tehnologije i audio-vizualne tehnologije (GTAVT).
Dosad je sudjelovala na brojnim foto-natječajima i skupnim izložbama u Zaboku, Varaždinu i Zagrebu.
Ovom prigodom predstavit će se sa nekoliko nagrađenih djela nastalih na temelju tema foto-natječaja ("Ljudi", "Životinje", "Vrijeme", "Djetinjstvo", "Boje" i "Jesen"), koje su ujedno i područja njenog najvećeg interesa. Na njenim radovima vrlo je uočljiva ljubav prema eksperimentiranju sa svjetlom i sjenom te hvatanju iskrenih i dubokih emocija koje se uspješno prenosi na gledatelje.

ŠTEFICA ZAJEC STANIĆ
Štefica Zajec Stanić rođena je 13. kolovoza 1966. godine u Zagrebu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, tekstilni smjer. Diplomirala je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, na smjeru Projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće.
U ŠUDIGO Zabok radi 30 godina. Predaje stručne predmete vezane uz dizajn odjeće, mentorira učenike pri izradi završnih radova i objedinjuje kreativni, izvedbeni i prezentacijski segment u modnom dizajnu.
Privatno je više okrenuta hortikulturi i boravku u prirodi, a to je i razlog implementacije detalja u formi cvijeta u sve 4 kompozicije predstavljene ovom prilikom. Reljefi su nastajali od svibnja do rujna 2025 godine, izrađeni su kombiniranom tehnikom i sinteza su plastičnog oblikovanja i slikarske tehnike. Glazirane forme cvijeta inspirirane su zimskim kukurijekom, a nastale su na radionici keramike. Otvaranje i zatvaranje cvjetnih latica bio je poticaj za kreativni i izvedbeni proces po principu materijal-osjećaj-cjelina. Priroda i njene transformacije fascinantne su u svojoj ljepoti i jednostavnosti. Autorica je ovaj set radova nazvala "Četiri godišnja doba". Povezanost reljefa sa strukom ostvaren je kroz stilizaciju karo dezena. Polja lavande, kadulje i jesenskog zvjezdana, lelujanje lišća, morske dubine i zelene doline rezoniraju vibracijama ljubavi, mira i sklada.