Prošlog je petka održan završni festival projekta Stub – kultura, kojim je obilježen završetak projekta kojega je udruga Kajkaviana, zajedno s partnerima Gradom Donja Stubica, Multimedijalnim centrom Stub – klub i Udrugom Profesor Baltazar, vrlo uspješno provodila protekle dvije godine.

Izložba, radionice i predstava

U Društvenom centru u Fellerovoj zgradi otvorena je izložba radova nastalih na radionicama za djecu i osobe s poteškoćama u razviju te radionice vinorel tehnikom. Održane su i radionice za djecu u kojoj su sudjelovali brojni Stubičanci, kao i radionica kajkavskog jezika te vođena šetnja Donjom Stubicom, kroz koju su polaznici otkrili štošta o povijesti mjesta. Na samom kraju programa, održana je predstava Münchhausen, redatelja Borisa Kovačevića u kojoj igra Vilim Matula.

O samom projektu kroz koji se prvenstveno uredio prostor udruge Kajkaviana u Fellerovoj zgradi, a potom održale brojne aktivnosti koje su privukle interes Stubičanaca, pričali smo s predsjednicom Kajkaviane Ines Krušelj – Vidas. – Projekt je imao za cilj revitalizaciju javnog prostora koji nije imao namjenu i osmišljavanje programa kojima bi se lokalna zajednica mogla uključiti u kulturni i društveni život. U tome smo uspjeli, budući da su uređene dvije prostorije i sanitarni čvor namijenjene upravo udruzi Kajkaviana, a kroz programe koje smo osmislili potaknuli smo interes zajednice za različita područja te na temelju održanih aktivnosti i radionica doznali što se ljudima sviđa, a što ne – rekla je Krušelj – Vidas. Zahvaljujući projektu ne samo da je revitaliziran prostor, zajedno s osnivanjem Društvenog cengtra koji će se i ubuduće namjenjivati sličnim programima i aktivnostima, već su i zaposlene tri osobe. Velik dio aktivnosti održavao se virtualno, zbog okolnosti koje je donijela pandemija korona virusa, no interes je bio velik.

Osam programa namijenjenih svim uzrastima

Provedeno je čak osam programa. Radionice za djecu i osobe s teškoćama u razvoju koje je vodila Tanja Bakek bile su vrlo uspješne i za njih je pokazan velik interes, kao i za radionice Kajkavski naš svagdašnji, koje je vodila Danica Leštek, s raspravama o kajkavskom narječju u prošlosti, sadašnjosti u budućnosti. Vlasta Horvatić Gmaz vodila je radionice interpretacija lokalne baštine od Oroslavja do Gornje Stubice, kroz koje su stručnjaci, ali i ljudi koji žive na tom području, otkrivali polaznicima tajne i povijest mjesta. Još jedna radionica namijenjena djeci bila je Arheologija zajednice, koji je vodila dr. Ivana Škiljan na nalazištu Stari grad, a polaznici su učili kako se rade arheološka istraživanja. Kroz radionicu vinorel tehnikom, koju su vodili Željko Zima i Ivica Kiš, polaznici su se upoznali s tom drevnom tehnikom slikanja, a kroz radionicu Ljudske priče Senke Susović, upoznali su brojne ljude koji su na neki način po svojim životnim pričama zanimljivi i drugačiji. Glazbenu slušaonicu, koja je prvotno bila zamišljena kao plesna radionica, no nemogućnosti održavanja uživo uslijed korone prenamijenjena je u slušaonicu, vodio je Željko Popović koji je polaznicima predstavio različite glazbene stilove. Vrlo uspješan bio je i čitateljski klub, kojega je vodio Andrija Jurki. Za sve spomenute radionice napravljene su i knjižice, kao pregled svih zbivanja i aktivnosti.

Nastavak aktivnosti i nove ideje

-Ovaj projekt dao je novi zamah udruzi Kajkaviana, jer smo se ponovo počeli baviti aktivnostima za koje smo sada vidjeli da ima interesa u društvu. Detektirali smo područja u kojima možemo dalje razvijati naša nastojanja da se u Društvenom centru nastave takve aktivnosti, jer smo vidjeli da ih zajednica želi – rekla je Krušelj – Vidas, dodavši kako su izuzetno zadovoljni provedbom projekta te da će se neke aktivnosti koje su se tijekom ove dvije godine provodile i nastaviti provoditi, a osmišljavaju se i novi programi koji bi mogli zajednici ponuditi interesantna događanja. Projekt Stub – kultura vrijedan je 1.847.554,86 kuna, a financiran je iz europskog socijalnog fonda u iznosu 1. 570.421,63 kune preko natječaja Razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo organizacija civilnog društva i lokalne zajednice. Ostatak sredstava od 277.133,23 kune financirano je preko Ureda za udruge Vlade RH.