Bolje da izumre selo nego tradicija, poznata je narodna poslovica. Iako se ove godine, zbog ograničenja okupljanja Vincekovo nije obilježavalo s obaveznim blagoslovom, hranjenjem trsova kobasicama i zalijevanjem vinom, a nakon toga nezaboravnim druženjima, prvi trsovi su uglavnom orezani, a mjesto na kojem se okupilo više vinogradara i vinara je vinograd i podrum Poljoprivrednog učilišta Srednje škole Bedekovčina. Tamo su bili na svojoj uobičajenoj praktičnoj nastavi učenici 4. razreda smjera agrotehničar sa svojim stručnim nastavnicima i suradnicima.

Spojili struku i tradiciju

'Vincekovo je praznik obilježavanja početka radova, početak obilježavanja proizvodnje koji je nekako u tradiciji hrvatskih proizvođača i uzgajivača vina i vinogradara. Svakako je početak sezone i rezidbe i ulaska u kontrolu vinograda i uz nekakav prigodni, zabavni sadržaj. U našoj školi to je bila tradicija do ovogodišnjeg Vincekova kad nas je epidemiološka situacija spriječila u tome. Inače, od osnivanja našeg vinograda i podizanja školskog podruma uobičajeno je bilo da se djelatnici, nastavnici i učenici prigodno okupe, zagriju malo uz vatricu, naprave kratku zakusku, naprave prigodan program orezivanja jednog trsa i zalijevanja uz blagoslov našeg bedekovčanskog župnika – rekao nam je voditelj Poljoprivrednog učilišta Srednje škole Bedekovčina Slavko Vinković. Objasnio je da struka govori da se rezidba može vršiti i u proljetnim fazama ili u zimskom periodu ovisno o broju trsova i to ne mora biti strogo određeno, no oni na Vincekovo spajaju struku i običaj. Kraj doista oglednog vinograda i voćnjaka je naravno i podrum i prostor koji nećemo nazvati klet već prostor za druženje koji su sagradili također učenici te škole ali Građevinskog učilišta tako da se ovdje čovjek osjeća kako bi se osjećao na najuglednijem gospodarstvu jer i okoliš je prekrasan, uređen prema projektu Agroeduka.

Mnogi se mogu zacrvenjeti

'Rezidba je prvi zahvat u novoj vinogradarskoj sezoni kojim se rozga odrezuje na određeni broj pupova. Postoji rodno drvo, to je lucen ili dugi reznici i privojno, a to su reznici. Važno je da je uvijek reznik po položaju niži od lucna kako bi prvo sokovi išli u reznik tako da se iz njega razviju jake i čvrste rozgve koje ćemo sljedeće godine koristili za rez. Rez treba uvijek obaviti koso, kontra od pupa da se sokovi ne slijevaju po pupu i ako bi bile niske temperature da se ne smrzne - osupnuo nas je svojim znanjem o rezidbi učenik Matej Novosel inače iz Oroslavja koji nam je priznao da od svih poslova u vinogradarstvu i vinarstvu najviše voli berbu i preradu grožđa, a i njegova obitelj obrađuje 350 čokota pa i u školi i doma obavlja sve poslove kroz cijelu godinu. Matej nam je i demonstrirao prvi rez na Vincekovo i iako ima dosta nas koji o tome ne znaju baš ništa, sigurni smo da bi od njega mogli dosta toga naučiti i dugogodišnji vinogradari hobisti. I ne samo od njega. Možda najviše o vinogradu zna Antonio jer njegova obitelj ima 3000 svojih čokota i obrađuje još 4000 čokota drugih vinograda, ali njegovi stručni nastavnici u šali kažu da s druge strane, zbog čestog boravka u vinogradu, često ne napiše zadaću. Nećemo ulaziti u struku, no čini se da bi se to u ovom slučaju trebalo nekako valorizirati ili izbalansirati.

Kreiranje vinograda – uzgojni oblici

'Imamo četiri reda, oko 200 trsova. Posađene su preporučene sorte za naše područje: graševina, rajnski rizling, chardonnay, sovinjon i druge te tri autohtone sorte: sokol, začretska belina i krapinska belina. Postoje razni uzgojni oblici. U našem vinogradu svaki od četiri reda je drugi uzgojni oblik: u prvom je kordonac, u drugom Guyot, trećem bordoški i četvrtom uzgojni oblik zavjesa. Uzgojni oblik je razlika u rezidbi, a koriste se osnovni postulati rezidbe, sami si odredimo koji uzgojni oblik želimo i tada primjenjujemo u vinogradu, spremno je stručno odgovorila na nestručno pitanje o tome može li si vinogradar sam kreirati kako će mu izgledati vinograd maturantica Martina Škrnjug koja također zajedno sa svojom obitelji uzgaja 700 trsova.

Skupa i profesionalna oprema

Inače, od ovih maturanata agrotehničara čak četvero radi završne radove vezano uz vinogradarstvo i podrumarstvo. Lorena Novaković i Petra Kranjčec imaju završne radove iz vinarstva, a naši instruktori Matej i Martina iz vinogradarstva.

Rekla nam je to stručna nastavnica Mirjana Hudi Vlahek objasnivši i da je vinograd star desetak godina te da je edukacijskog tipa. 'Tu se održava praktična nastava naših učenika gospodarstvenika odnosno trogodišnji program poljoprivrednih gospodarstvenika i vježbe za učenike četverogodišnjeg obrazovanja smjer agrotehničar. Vinograd je tako koncipiran i osmišljen da služi baš tome da se educiraju u vinogradu. Nakon toga grožđe koje proizvedemo dalje ide u školski podrum gdje je edukacija iz područja vinarstva. Tu prerađujemo grožđe i radimo sve poslove od berbe skroz do flaširanja i buteljiranja vina. Ne radi se tu o velikoj količini i to je vino koje je namijenjeno provođenju i uvježbavanju svih mjera koje se na vinu provode: od bistrenja, taloženja, liječenja određenih mana, prevencije bolesti, uglavnom za sve postupke na moštu i vinu. Podrum je opremljen suvremenom opremom koja obuhvaća čuvanje mošta i vina od trenutka stavljanja u bačve. Imamo sustav zaštite vina inertnim dušikom čime postižemo korištenje puno manje sumpora nego se to inače koristiti, sustav hlađenja, vinifikator za proizvodnju crnih vina – objasnila je Mirjana Hudi Vlahek.

Doista, svi se slažu, to je podrum potpuno opremljen suvremenom, skupom i profesionalnom opremom.

Uz vinograd Poljoprivrednog učilišta Srednje škole Bedekovčina je i voćnjak jabuka. Stručna nastavnica Silvica Galić objasnila je da podrum služi i za preradu jabuka u voćne sokove što također rade učenici agrotehničari na vježbama i gospodarstvenici. 'Dio jabuka u svježem stanju obično se odveze djeci u učenički dom za jelo, a ono što ostane viška ili je malo lošije kvalitete prerađuje se u sok. Imamo svu opremu: prešu, mlin i pasterizator. Jabuke su zasađene na 1000 četvornih metara u šest redova, a uz jesenske prevladavaju većinom zimske sorte koje mogu duže stajati, kasnije se beru i mogu se čuvati. Od jabuka koje smo ove godine pobrali napravili smo manju količinu soka, a ostale jabuke trenutno čuvamo na hladnom pa ćemo ih otpremati u učenički dom – rekla nam je Silvica Galić.