Kršćani se na taj dan prisjećaju Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem dan prije židovske Pashe, prilikom kojeg su ga ljudi dočekali mašući palminim i maslinovih grančicama, a po putu kojim je jahao na magarcu rasprostirali su svoje haljine. Postoje i određeni običaji i zanimljivosti vezani uz Cvjetnicu. Cvjetnica je uvod u veliki tjedan, a iako mnogi običaju padaju ili su već pali u zaborav, neki od njih i danas su dio Cvjetne nedjelje u mnogim dijelovima Hrvatske.

Običaj je da se na misama u crkvama diljem Hrvatske na Cvjetnicu čitaju i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice. Običaj vjerničkih povorki s granama palme nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi. Blagoslovljene grančice vjernici nose u svoj dom, gdje ih osušene čuvaju do iduće Cvjetnice. Osim maslinovih i plaminih grana, kršćani u crkvu donose i bukete proljetnog cvijeća.

Ove godine zbog pandemije koronavirusa sve se promijenilo pa i način na koji će se obilježiti Cvjetnica.

Za slavlje Nedjelje Muke Gospodnje (Cvjetnice) vrijede odredbe o slavlju Euharistije samo s dopuštenim brojem nazočnih vjernika.

U nekim dijelovima Hrvatske običaj je umivanje u proljetnom cvijeću, vrlo često ljubičicama. Ovaj običaj provodi se tako da se ubere cvijeće čije se latice potope u čistoj vodi, u kojoj onda ukućani obavljaju ranojutarnje umivanje.

Ovaj običaj povezuje se s ljepotom, zdravljem i blagostanjem. Za vrijeme umivanja, prema običaju, naglas se izgovaraju dobre želje.