Jučer je u Leksigrafskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu predstavljena Enciklopedija Hrvatskoga zagorja. Na predstavljanju je bio župan Željko Kolar koji nije krio ponos što se zajedničkim radom Zavoda, vanjskih suradnika i Krapinsko-zagorske županije napravila takva, kako je rekao, knjiga nad knjigama.

- Općenito, narod koji ne poznaje i ne poštuje svoju prošlost, nema nikakve šanse za budućnost. Kaže se, koliko držiš sam do sebe, toliko će drugi držati do tebe. Doprinos Zagoraca i Zagorki kroz povijest izuzetno je velik, i veseli me što smo puno toga naučili prateći rad na Enciklopediji i da smo se ponovno sjetili nekih velikana koji su bili zaboravljeni kroz povijest, a koji su u pojedinim povijesnim trenucima imali izuzetno veliku važnost ne samo za Zagorje, nego za kompletne procese koji su se događali u Hrvatskoj, ali i šire – rekao je Kolar.

Na predstavljanju je prisustvovao i Ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić koji između ostalog i istaknuo kako ovim vrijednim znanstveno-stručnim djelom s gotovo dvije tisuće natuknica Hrvatsko zagorje postaje dostupno mnogim istraživačima i znatiželjnicima te se može krenuti na putovanje bogatim Zagorjem.

- Regije koje bi se po svojoj brojnosti i veličini mogle staviti ispred Zagorja, kao što su Dalmacija i Slavonija nemaju takvu enciklopediju. Mi smo se iznenadili koliko bogatstva ova regija ima. Mnogi ljudi iz Zavoda su radili na Enciklopediji, no bez pomoći muzealaca, povjesničara i pisaca ne bismo mogli napraviti ovakvo djelo. Napravili smo velebno djelo. Nikada nije napravljena jedna tako jaka sinteza enciklopedijskog tipa Hrvatskog zagorja. Dopustite mi da se poslužim tom slikom: „Zagorje više nije malo“ – rekao je na predstavljanju ravnatelj Leksigrafskog zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić.

Božidar Brezinščak Bagola, koji je bio i stručni voditelj projekta u ime Krapinsko – zagorske županije, koja je potaknula i financijski poduprla čitavi projekt je rekao kako je uredništvo je u svakom broju, u rubrici pod naslovom „Županijsko obzorje“, nastojalo u obliku kratke monografije prikazati pojedini grad, općinu, ustanovu, udrugu ili značajnu manifestaciju, čime je zapravo utiralo put prema ideji o zagorskoj enciklopediji.

- Kad smo saznali da je Leksikografski zavod Miroslav Krleža u Zagrebu tiskao Istarsku enciklopediju, naša ideja pretvorila se u inicijativu za izdavanje Enciklopedije Hrvatskog zagorja. Ugovor o izdavanju i tiskanju potpisan je 25. veljače 2014. godine, što znači da je rad na tom velebnom projektu trajao svega tri godine. Na njegovu ostvarivanju radilo se zaista timski složno, dogovorno i odgovorno – rekao je Bagola.