Povijesni desinićki kraj, koji se još davne 1334. spominje u statutima zagrebačkog kaptola, poznat po prirodnim ljepotama zelenih brega, Đuri Prejcu, dvorcu Veliki Tabor, grofovima Celjskima i legendi o Veroniki Desinićkoj, naša je sljedeća stanica. Odmah nasuprot Velikog Tabora dočekala nas je babica Jasna Podboj, sa suprugom Damirom.

Pomoć babici

Inače rodom iz Miljane, iz obitelji Dragutina i Slave Komerički, Jasna je kao dijete živjela sa sestrom Vesnom, bakom Herminom i djedom Franjom. Babica je, jasno, uvijek bila glavna u kuhinji, a najviše je kuhala starinska jela, kakva Jasna danas rado priprema. Ona i suprug Damir imaju dva sina, Marka i Matiju i jednog unuka Bartola.

 – Navek smo doma imeli puno grunta, živine, trsja i pune radnika teri su to se pomagali obdelavati. Babica Hermina furt je pripravljala komperjaču za froštukelj da bi si mogli bolje delati. Gda se hodile v trsje delat, navek smo nosili puno stroška, a ja sam bila vesela kaj sam mogla babici pomagati – ispričala nam je Jasna. U babičini komperjaču, kakvu je Jasna ovog puta i nama pripremila, ide luk, špek, krumpir – pravo težačko jelo kojega su se svi mogli najesti.

Legenda o Veroniki

Dotaknula se naša domaćica i legende o Veroniki Desinićkoj. Iako ondašnji ljudi nisu to smatrali legendom, već istinom. Ispričala je i da su grešne korice naziv dobile upravo po tome jer su se tu nekada sastajali Veronika i Fridrik, kojima su branili ljubav. – Ondašnji ljudi verliju da je Veronika, osim kaj je bila lijepa i dobra puca, znala i fine kuhati, pogotovo pitu od sira, teru je najrajši jel i Fridrik – priča Jasna, koja nam je otkrila i taj recept za ovaj starinski, ali vrlo jednostavan i ukusan kolač kojega mnogi vole.

Baš kao i Jasnini gosti, koji su se skupili ovom prilikom. Stigla je cijela familija na ručak kojega je Jasna napravila onak po domaći: pečenice s restanim krumpirom i kiselim zeljem, hladetina, govedina na salatu, kobasice i špek, sir s vrhnjem, raca z mlincima, zaseka, a svi su jedna dočekali komperjaču. Za desert, kao šećer na kraju – pita od sira, prhka i sočna. Dodajmo da su pokrovitelji ove pripovijesti 'Babičinih recepata' Grešna Gorica i Mini mljekara Veronika.

 

 

Kromperjača

0,5 kg glatkog brašna

malo soli

1 žlica svinjske masti

1-2 dcl mlake vode

Nadjev

2 kg krumpira

2 glavice luka

15 dkg špeka

svježi peršin

malo masti

malo soli

3 žlice kiselog vrhnja

malo mlijeka

 

Od brašna, soli, masti i mlade vode zamijesite glatko tijesto pa ostavite da odmori. Za to vrijeme skuhajte krumpir te ga ogulite i zgnječite. Na masti popržite luk pa dodajte špek. U pire krumpir umiješajte luk i špek te dodate sjeckani svježi peršin, dodate vrhnje, mlijeko i začinite solju. Tijesto rastegnete po limu za pečenje i razmažete nadjev te preklopite tijesto prema sredini. Na kraju premažete sve kiselim vrhnjem i pecite na 200 stupnjeva C oko 25 minuta.

 

Pita od sira

30 dkg oštrog brašna

1 prašak za pecivo

10 dkg šećera u prahu

4 jaja

20 dkg maslaca

0,5 kg svježeg sira

20 dkg šećera u prahu

malo soli

Od brašna, praška za pecivo, šećera u prahu, žumanjaka, malo soli i maslaca umjesite tijesto. Pripremite nadjev od svježeg sira kojeg dobro izgnječite pa dodajte šećer u prahu, malo po malo. Pripremite snijeg od bjelanjaka u kojega dodate prstohvat soli te umiješajte u sir. Tijesto podijelite na dva dijela, jedan razvaljajte i stavite u lim za pečenje pa razmažite nadjev te poklopite drugim. Tijesto popravite vilicom i dobro ispičete. Pecite na 160 stupnjeva C oko 30 minuta.