U Dvoru Veliki Tabor otvorena je izložba 'Gjuro Prejac – svestran umjetnik rodom iz Desinića', posvećena jednom od najznačajnijih, ali možda nedovoljno poznatih hrvatskih umjetnika s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Kroz 75 pažljivo odabranih eksponata – libreta i partitura opereta, fotografija, razglednica, pisama, pozivnica, časopisa, koncertnih programa, crteža, izvornika skladbi, notnih izdanja, gramofonskih ploča i glazbenih instrumenata, posjetitelji imaju priliku upoznati raznoliki stvaralački opus Gjure Prejca (1870.–1936.), umjetnika koji je svojim radom ostavio dubok trag u hrvatskoj kulturnoj povijesti.

Izložba kao doprinos očuvanju kulturnog sjećanja

U desetljećima nakon njegove smrti, Prejac je postupno padao u zaborav, što je, kako ističu stručnjaci, čest slučaj i s drugim zaslužnim hrvatskim umjetnicima. Posljednjih godina sve se više ulažu napori kako bi se njegov lik i djelo ponovno predstavili javnosti i istaknula važnost njegova doprinosa nacionalnoj kulturi.
Izložba u Dvoru Veliki Tabor upravo je jedan od tih pokušaja – posveta umjetniku koji je svojim radom zadužio hrvatsku glazbu i kazalište. Posebno simbolično, izložba se održava povodom 155. obljetnice njegova rođenja i uoči 90. obljetnice smrti (1936.–2026.).

CIJELU FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE.

Posebno zanimljivi eksponati

Autorica izložbe je viša kustosica Dvora Veliki Tabor, povjesničarka Renata Dečman, koja je osmislila postav i koncept u suradnji s više kulturnih institucija. Eksponate su za ovu prigodu ustupili Općina Desinić, Muzej grada Zagreba, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, čime je postignuta bogata i reprezentativna zbirka koja prati Prejčev život i rad.

- I prije ove izložbe u Dvoru Veliki Tabor bio je postav posvećen Gjuri Prejcu. Radi se 80-im godinama kada je Velikim Taborom upravljao Josip Štimac, on je u središnjoj kuli dao urediti takozvani Muzički salon Jurice Prejca. Na njegov poticaj, muzikolog Andrija Tomašek je prikupio brojnu Prejčevu ostavštinu, sve to stručno obradio i napisao monografiju o njemu. Ta je ostavština kasnije djelomično ušla u Kulturno-povijesnu zbirku Veliki Tabor, a jedan dio je pohranjen u Rodnoj kući Gjure Prejca. To mi je bio poticaj da izložim i ono što mi čuvamo u Muzeju, ali da se obratim i drugim institucijama sa zamolbom da mi posude građu - rekla je Dečman.

Posebno je istaknula nekoliko gramofonskih ploča Gjure Prejca.

- Zanimljiva je ona s vojnom glazbom koju je Prejac pjevao s tenorom Zvonkom Strmcom, uz pratnju 70. carske i kraljevske pješačke pukovnije. Ona je nastala u periodu do 1915. godine budući da je Strmac te godine preminuo. Tu je i zvučni zapis zahvaljujući kojem posjetitelji mogu čuti kako Gjuro Prejac pjeva sviju skladbu Vu plavem trnaci. Jedan od zanimljivijih eksponata je libreto operete Za kralja i dom, a riječ je o dijelu za koje je književnik Milan Ogrizović govorio da je spasilo Hrvatsko narodno kazalište od zatvaranja jer je to djelo praizvedeno na samom početku Prvog svjetskog rata. Djelo je nastalo u čast imendana Franje Josipa I. Navodno se prikazivanje te operete toliko dojmilo vlasti da su odlučili poštedjeti HNK od zatvaranja – ispričala nam je Dečman.

CIJELU FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE.

Malo mjesto, velik umjetnik

Da je malo mjesto Desinić dalo velikog, nacionalnog umjetnika, zaključio je ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol.

- Važno je da naši Muzeji obrađuju teme za muzejske izložbe koje se tiču lokalne zajednice. Muzeji Hrvatskog zagorja su regionalni muzeji, čuvamo i baštinimo naslijeđe koje nam je dano još od prapovijesti pa do modernih vremena. Vrlo je bitno da se ova izložba realizirala ne bismo li osvijestili, ne samo značaj Gjure Prejca, već i njegov širok opus u vremenu u kojem je živio. Takvi ljudi se rijetko rađaju, jednom u 1000 godina - rekao je Sabol.

Sličan je naglasak imao i Paul Lekaj, voditelj Dvora Veliki Tabor.

- Gjuro Prejac je značajan za Veliki Tabor. U Velikom Taboru svaki puni sat svira njegova pjesma Vu plavem trnaci. U centru Desinića je obnovljena i njegova Rodna kuća, a Općina nam je posudila najveći dio eksponata na čemu im zahvaljujemo. Ovo je način na koji se približavamo lokalnoj zajednici i pokazujemo da njegujemo njegov lik i djelo – rekao je Lekaj.

Posebno važan Desiniću

Izložbu je ponosno gledao i načelnik općine Desinić, Dražen Šurbek.

- Jako smo ponosni na ovu izložbu. Nismo zaboravili na Gjuru Prejca i trudit ćemo se da njegovo ime i djelo dodatno približimo javnosti. Prejac zaslužuje mjesto koje mu pripada u hrvatskoj kulturnoj povijesti, a nama u Desiniću posebno je važno da se istakne činjenica kako je ovakav umjetnik potekao upravo iz našeg kraja – poručio je Šurbek.

Izložba će biti otvorena za javnost do 31. srpnja 2026. godine, a posjetiteljima nudi jedinstvenu priliku da kroz glazbu, rukopise i osobne predmete osjete duh vremena u kojem je djelovao ovaj svestrani umjetnik.

CIJELU FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE.