Dvor Veliki Tabor jedan je od najzanimljivijih utvrđenih gradova ne samo u Hrvatskom zagorju već i u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj pa čak i šire, koji je ostao očuvan u svojoj elevaciji do danas, a slojevita povijest same građevine izvorište je brojnih i raznolikih nalaza. Naime, već nekoliko godina u dvoru Veliki Tabor provode se ne samo opsežna konzervatorsko-restauratorska istraživanja, već i ona arheološka. Tako su prije par godina, prilikom uređenja palasa, središnje peterokutne kule, najstarije unutar građevinskog sklopa pronađeni zanimljivi nalazi poput opeke s urezanim likom žene i upisanom godinom iz 16. stoljeća, potom keramičke peći prema kojima je napravljena rekonstrukcija peći sa prikazima tzv. vile Meluzine i mnogo drugih zanimljivih nalaza.

Nastavak radova

- S radovima nastavljamo i u ovoj godini. Uređujemo vanjske, obrambene kule oko palasa i kako se otkrivaju podnice u svakoj od kula tako provodimo i arheološka istraživanja. Najnovija otkrića vezana su uz tzv. kulu D, nekadašnji prostor rustikalne dvorane u kojoj je arheologinja, voditeljica istraživanja Ida Pavlaković pronašla ostatke keramičke peći, jedan rustikalni nalaz s kraja srednjega vijeka. U drugom dijelu iste dvorane, na dubini od oko tri metra nađeni su ostaci drvene podnice za koju je još uvijek teško utvrditi što je točno bila, je li ostatak palisade ili zapravo podnica koja je vodila preko jarka, no u svakom slučaju radi se o nalazima koji još nisu pronađeni u ovom dijelu Hrvatske, a potiču iz tog razdoblja - istaknula je Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja koji provode spomenuta istraživanja.

Dvor Veliki Tabor izgrađen je na samom početku 16. stoljeća. Naime, 1502. godine, obitelj Rattkay dobiva od kralja taj posjed i počinje izgradnju novog burga. Najstariji dio građevine već je spomenuti palas koji je očito prije izgradnje obrambenih kula najvjerojatnije imao drvenu palisadu za zaštitu unutarnjeg dvorišta. Pretpostavlja se da pronađeni nalazi datiraju upravo iz najranijeg razdoblja izgradnje dvora Veliki Tabor.

- Ono što je nama važno je da ti nalazi svjedoče o jednom dugom kontinuitetu života u samom dvorcu, od kasnog srednjeg vijeka, pa sve do današnjih dana, na što upućuje i slojevitost nalaza, posebno onih keramičkih. U rustikalnoj dvorani uz već spomenute pećnjake s prikazom vile Meluzine, pronađeni su i vrlo zanimljivi pečnjaci s prikazom kralja, a sve to upućuje da je Dvor Veliki Tabor bio ne samo jedan važan strateški punkt, već i središte bogatog vlastelinstva, posebno za ondašnje prilike u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj - doznajemo od ravnateljice.

Veliki planovi

Podsjećamo, obimniji radovi na uređenju i istraživanju dvorca provode se od 2005. godine zahvaljujući većim sredstvima Ministarstva kulture, a unatoč kriznim vremenima u Muzejima Hrvatskog zagorja vjeruju da će biti završeni i radovi na uređenju četiri obrambene kule. Naime, u Muzeju ističu kako bi Dvor Veliki Tabor, oduvijek vrlo zanimljiv posjetiteljima, u budućnosti trebao biti prava turistička meka, ali i podstrek daljnjeg razvoja tog kraja.

- Planovi su veliki i što se tiče uređenja dvora ali i njegovog budućeg postava u sklopu kojeg namjeravamo obraditi uloga i povijest obitelji Rattkay, graditelja i stanovnika dvorca. Jedan dio postava bit će posvećen arheologiji, a posjetiteljima će svakako biti interesantan i Centar za burgove u kojem će moći vidjeti ostale utvrđene gradove u okolici. Dio postava svakako namjeravamo posvetiti Otonu Ivekoviću, poznatom hrvatskom slikaru, svojevremeno vlasniku dvorca - istaknula je Goranka Horjan.

Dvor je trenutno zatvoren za posjetitelje s obzirom na obim radova i istraživanja koji se tamo provode. Dinamika posla ovisi u prvom redu o financijama, ali i kompleksnosti nalaza, no u Muzeju Hrvatskog zagorja vjeruje da će do kraja 2010. barem jedan dio dvora biti otvoren za javnost.