Već odavno muzeji nisu samo mjesta gdje se skupljaju, čuvaju i izlažu predmeti. Muzeji su danas i mjesta socijalizacije, mjesta iznenađenja, dobrog osjećanja, edukacije, zabave, mjesta za obiteljske i ine izlete, prostori u kojima se fotografiramo (čime se hvalimo na društvenim mrežama), u kojima gledamo predstave, slušamo predavanja, uživamo u filmovima ili, primjerice, učimo nove vještine. Institucije u kojima se osobita pažnja usmjerava ka nematerijalnoj baštini.

Sve to i još mnogo više su danas muzeji. U njima se nastoji postići balans između muzejskog posla muzejskih djelatnika, muzejskih predmeta i postava u muzeju, te posjetitelja muzeja.

Upravo ovi potonji, muzejski posjetitelji, bili su u fokusu dvodnevne konferencije muzejskih pedagoga koja je sredinom studenog organizirana u Gradskom muzeju u Somboru pod nazivom „Muzejski posjetilac: gost, partner, prijatelj“.

Sudionicima konferencije o muzejskim posjetiteljima Dvora Veliki Tabor, o radu s njima, o potrebi prilagođavanja muzejskih programa u pandemijsko vrijeme i o uspjesima koji su postignuti, usprkos teškoćama i posebnim okolnostima u kojima se radilo u protekle dvije godine, govorila je velikotaborska muzejska pedagoginja, mag. Kristina Pavlović.

Ona je istaknula fleksibilnost zagorskih muzealaca koji su se u 2020. godini, kao i većina kolega, uostalom, suočili s drastičnim padom broja posjetitelja i promjenom strukture onih koji su ranijih godina posjećivali Veliki Tabor. Od većinom organiziranih grupa, posebice školske djece, sada su većinu posjetitelja činile obitelji i individualci koji su na Košnički Hum odlučili dolaziti vikendima, osobito za lijepoga vremena.

Čim je primijećen taj trend, muzejske su se aktivnosti u DVT-u prilagodile, pa se intenziviralo odvijanje raznih događanja petkom navečer, subotama i nedjeljama.

Također, pojačana je komunikacija s (potencijalnim) posjetiteljima putem društvenih mreža, plakata, novina i televizije, a za djecu (i roditelje, kao i za sve ostale zainteresirane ljude) vikendima su često organizirane muzejsko-edukativne radionice, predstave, promocije, predavanja, kostimirana vodstva i slično. Uveden je i jedan potpuni novitet – kreirana je besplatna aplikacija za mobitele, na HRV, SLO i ENG jeziku koja vizualno i auditivno, te na edukativan i zabavan način (slagalice, kviz) predstavlja legende i priče iz Velikog Tabora, njegovu povijest i specifičnosti.

Ono što je nekad bila svojevrsna mana Velikog Tabora, tog usamljenog, ali divnog monumentalnog zdanja, na vrhu brijega, prilično dalekog od svega, okruženog zelenilom, čistim zrakom i prirodom, u vrijeme Covid – pandemije postala je prednost. Nije bilo straha od guranja u zatvorenim prostorima i širenja zaraze.

Da su se fleksibilnost i spoznavanje vlastitih prednosti i mana isplatile muzejskim djelatnicima Velikog Tabora, pokazuju i konkretne brojke, kako u broju posjetitelja tako i u broju održanih radionica i primljenih grupa koje su trebale vodstva po postavu. 

Od 28 268 posjetitelja koliko ih je ukupno došlo u Dvor Veliki Tabor 2019. godine, pa nakon drastičnog pada od 46 posto u 2020. godini (broj posjetitelja te godine bio je 15 339), zahvaljujući angažmanu i pametnom djelovanju stručnih osoba u Dvoru, u 2021. godini, taj broj je ponovno respektabilan – 19 548, računajući od 1. siječnja do 31. listopada 2021.

Također, mag. Kristina Pavlović, na konferenciji u Somboru naglasila je i da su Muzeji Hrvatskog zagorja (kojima je jedna od pet ustrojstvenih jedinica i Dvor Veliki Tabor), bez obzira na situaciju, u 2021. godini, prema informaciji Muzejskog dokumentacijskog centra, zadržali svoju poziciju među vodećima u Hrvatskoj po broju posjeta. Dapače, 2019. godine MHZ je na listi svih hrvatskih muzeja zauzimao 5. poziciju po broju posjetitelja, dok je 2020. godine bio na 2. mjestu.