Prethodni članak
Sljedeći članak

Na konferenciji muzejskih pedagoga u Somboru Kristina Pavlović predstavila aktivnosti Dvora Veliki Tabor

Da su se fleksibilnost i spoznavanje vlastitih prednosti i mana isplatile muzejskim djelatnicima Velikog Tabora, pokazuju i konkretne brojke


Već odavno muzeji nisu samo mjesta gdje se skupljaju, čuvaju i izlažu predmeti. Muzeji su danas i mjesta socijalizacije, mjesta iznenađenja, dobrog osjećanja, edukacije, zabave, mjesta za obiteljske i ine izlete, prostori u kojima se fotografiramo (čime se hvalimo na društvenim mrežama), u kojima gledamo predstave, slušamo predavanja, uživamo u filmovima ili, primjerice, učimo nove vještine. Institucije u kojima se osobita pažnja usmjerava ka nematerijalnoj baštini.

Sve to i još mnogo više su danas muzeji. U njima se nastoji postići balans između muzejskog posla muzejskih djelatnika, muzejskih predmeta i postava u muzeju, te posjetitelja muzeja.

Upravo ovi potonji, muzejski posjetitelji, bili su u fokusu dvodnevne konferencije muzejskih pedagoga koja je sredinom studenog organizirana u Gradskom muzeju u Somboru pod nazivom „Muzejski posjetilac: gost, partner, prijatelj“.

Sudionicima konferencije o muzejskim posjetiteljima Dvora Veliki Tabor, o radu s njima, o potrebi prilagođavanja muzejskih programa u pandemijsko vrijeme i o uspjesima koji su postignuti, usprkos teškoćama i posebnim okolnostima u kojima se radilo u protekle dvije godine, govorila je velikotaborska muzejska pedagoginja, mag. Kristina Pavlović.

Ona je istaknula fleksibilnost zagorskih muzealaca koji su se u 2020. godini, kao i većina kolega, uostalom, suočili s drastičnim padom broja posjetitelja i promjenom strukture onih koji su ranijih godina posjećivali Veliki Tabor. Od većinom organiziranih grupa, posebice školske djece, sada su većinu posjetitelja činile obitelji i individualci koji su na Košnički Hum odlučili dolaziti vikendima, osobito za lijepoga vremena.

Čim je primijećen taj trend, muzejske su se aktivnosti u DVT-u prilagodile, pa se intenziviralo odvijanje raznih događanja petkom navečer, subotama i nedjeljama.

Također, pojačana je komunikacija s (potencijalnim) posjetiteljima putem društvenih mreža, plakata, novina i televizije, a za djecu (i roditelje, kao i za sve ostale zainteresirane ljude) vikendima su često organizirane muzejsko-edukativne radionice, predstave, promocije, predavanja, kostimirana vodstva i slično. Uveden je i jedan potpuni novitet – kreirana je besplatna aplikacija za mobitele, na HRV, SLO i ENG jeziku koja vizualno i auditivno, te na edukativan i zabavan način (slagalice, kviz) predstavlja legende i priče iz Velikog Tabora, njegovu povijest i specifičnosti.

Ono što je nekad bila svojevrsna mana Velikog Tabora, tog usamljenog, ali divnog monumentalnog zdanja, na vrhu brijega, prilično dalekog od svega, okruženog zelenilom, čistim zrakom i prirodom, u vrijeme Covid – pandemije postala je prednost. Nije bilo straha od guranja u zatvorenim prostorima i širenja zaraze.

Da su se fleksibilnost i spoznavanje vlastitih prednosti i mana isplatile muzejskim djelatnicima Velikog Tabora, pokazuju i konkretne brojke, kako u broju posjetitelja tako i u broju održanih radionica i primljenih grupa koje su trebale vodstva po postavu. 

Od 28 268 posjetitelja koliko ih je ukupno došlo u Dvor Veliki Tabor 2019. godine, pa nakon drastičnog pada od 46 posto u 2020. godini (broj posjetitelja te godine bio je 15 339), zahvaljujući angažmanu i pametnom djelovanju stručnih osoba u Dvoru, u 2021. godini, taj broj je ponovno respektabilan – 19 548, računajući od 1. siječnja do 31. listopada 2021.

Također, mag. Kristina Pavlović, na konferenciji u Somboru naglasila je i da su Muzeji Hrvatskog zagorja (kojima je jedna od pet ustrojstvenih jedinica i Dvor Veliki Tabor), bez obzira na situaciju, u 2021. godini, prema informaciji Muzejskog dokumentacijskog centra, zadržali svoju poziciju među vodećima u Hrvatskoj po broju posjeta. Dapače, 2019. godine MHZ je na listi svih hrvatskih muzeja zauzimao 5. poziciju po broju posjetitelja, dok je 2020. godine bio na 2. mjestu.

 

 

 

 

 

Još članaka iz "Desinić"

Facebook