Ana Ivandekić, vlasnica Doma za starije Vianey u Daruvaru u kojem je Krešimir Pahoki prošlog srpnja napravio pokolj oduzevši život šest osoba, vidno potresena na Županijskom sudu u Bjelovaru kao oštećeni svjedok iznijela je detalje o strahotama koje su zadesile njenu obitelj, zaposlenike i korisnike doma tog kobog 22. srpnja, piše moj portal.

Tražila je da Pahoki ne bude prisutan u sudnici tijekom njenog iskaza, a zatim krenula prepričavati strahote.

Kazala je kako je nekoliko dana ranije poslala poruku Pahokiju jer je imao dug za smještaj majke. On ju je, dodaje, nazvao nakon toga i rekao da će doći u dom, a čak je najavio i da će nešto unaprijed platiti jer odlazi u Australiju.

Normalno su razgovarali, ističe Ana Ivandekić, čak se i šalili.

U tom trenutku Pahoki je, otkriva Ivandekić, imao dug za lijekove te za tekući mjesec za smještaj. I ranije je znao kasniti s plaćanjem, pa ga je morala podsjećati. Rok plaćanja bio je 10. u mjesecu.

- Došao je oko 10 sati, hodao je pomoću štake jer je rekao da se ozlijedio u šumi. Pozvala sam Svena da bude sa mnom jer sam ga željela uvesti u posao. Pahoki je htio ući odmah u dom, ali sam mu predložila da najprije sjednemo na terasu. Medicinska sestra je dovela i njegovu majku, donijela je račune i anekse ugovora koje je Pahoki potom normalno potpisao, a koji su se odnosili na promjenu cijene u domu, priča gđa Ivandekić i dodaje kako je majka bila agresivna i gruba prema Pahokiju, pitajući ga što joj je donio. Ivandekić ju je pritom, kaže, smirivala.

- U jednom trenutku je na stol bacio vrećicu, kasnije sam čula da su u njoj bili neki računi. Rekao je: "Imam i ja nešto za vas!", a potom je izvadio pištolj za koji sam najprije pomislila da je igračka i da se šali. Sven mu je rekao da skloni pištolj, no optuženi je zapucao. Krvavog Svena sam povukla u dom, a Pahoki je i dalje pucao. Vidjela sam da se kuharica zatvorila u kuhinju, a ja sam se, zajedno sa Svenom i medicinskom sestrom sakrila ispod kreveta u sobi za nepokretne. Zvala sam Damira, no on se nije odazivao. Čuli smo i dalje pucnjeve. A kada su utihnuli Sven i Ivana (medicinska sestra), a kasnije i ja iskočili smo kroz prozor, kroz suze i vidno potresena priča Ivandekić.

Dodaje kako su na ulici zaustavili nekoga da ih odveze do muzeja gdje radi njena kćer koja ih je potom odvezla u Pakrac u bolnicu.

Osim strahota koje je vidjela toga dana, Ivandekić je kazala kako je nakon svega potražila psihološku pomoć.

- I danas trošim terapiju. Sanjam taj događaj, ne mogu spavati, a kada pada mrak imam osjećaj da sam naciljana, priznaje Ivandekić.

Nakon svjedočenja, Pahoki je vraćen u sudnicu nakon čega mu je pročitan iskaz Ane Ivandekić. Nije imao primjedbe, a danas je, kao i tokom jučerašnjih svjedočenja, potpuno hladan i bez ikakve reakcije. 

Nakon kraće pauze, slijiedi svjedočenje Svena Sikirića, zeta vlasnice doma koji je kobnoga dana teško ranjen.