Zamjenica ministra poljoprivrede, Snježana Španjol:"Zagorci se trebaju okrenutu ekološkoj proizvodnji hrane"

Diplomirana agronomka koja živi u Kraljevcu na Sutli, postala je zamjenica ministra poljoprivrede. Kakvi problemi brinu zagorske seljake vrlo dobro zna, jer je članica Savjeta za poljoprivredu SDP-a Krapinsko-zagorske županije, a praksu i znanje stekla je i na funkciji direktorice Sektora za tržišnu potporu u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, te kao članica radne grupe za pregovore s EU.

Financijska slika u nama vrlo važnom ministarstvu, navodi zamjenica, zabrinjavajuća je, pa umjesto da kreću u reforme i ostvaruju planove moraju zbrajati dugove koji su narasli preko milijardu kuna. S druge strane, seljaci se  bune zbog smanjenja proračuna za poljoprivredu i ukidanja milijardu kuna poticaja najavljujući opet borbu preko prosvjeda. 

Kakvo ste stanje zatekli u resornom ministarstvu i što zagorski poljoprivrednici mogu očekivati od novog ministra i njegove zamjenice? Koji su Vaši prvi potezi?

ŠPANJOL: Moram naglasiti da je financijska slika koju smo zatekli po dolasku u Ministarstvo vrlo zabrinjavajuća. Stanje pri primopredaji znatno se razlikuje od dosadašnje analize kojom je utvrđeno preko milijardu kuna duga. Dakako da nam to stvara velike probleme, i umjesto da krećemo u reforme i ostvarujemo planove, moramo detaljno analizirati cjelokupno stanje kako bi mogli krenuti dalje. Trenutno je u izradi novi proračun za 2012. i po njegovom definiranju, Ministarstvo će, kao i do sada, izaći u javnost s potpunom i  točnom informacijom. Smatramo da se situacija u vezi smanjenja proračuna kreće u neželjenom pravcu i da svi skupa trebamo malo više strpljivosti i razumijevanja.Vezano na druge aktivnosti, u tijeku je restrukturiranje Ministarstva, kao i drugih institucija na koje je prenesen dio ovlasti upravljanja. Sa sektorima ćemo raspravljati o svim problemima putem Savjeta kako bi našli zajednička kompromisna rješenja. Tu veliku ulogu ima i Hrvatska poljoprivredna komora koja, kao krovna institucija poljoprivrednika, mora komunicirati s proizvođačima na dobrobit sela i poljoprivrede te njihove stavove prenositi u Ministarstvo. Planovi su veliki, idu u smjeru jačanja poljoprivrede i njene konkurentnosti te se nadam da ćemo zacrtano i ostvariti.

Živite u Zagorju, poznajete  poljoprivredne grane kojima se Zagorci bave. Koji su naši glavni problemi i kako ih možemo riješiti?

ŠPANJOL: Smatram da Zagorje ima velikih potencijala, no na nedostacima moramo zajednički poraditi. Organiziranost i udruživanje mora postati jedan od prioriteta ne samo u Zagorju, već i u ostatku Hrvatske, kako bi zajedničkim nastupima mogli ostvariti svoje namjere i iskoristiti prednosti koje im se nude. Nastupi kroz lokalne akcijske grupe, udruge i zadruge mogu definirati prioritete županije, općina i gradova, te će se tako izgraditi strateške odrednice i ciljano razvijati potencijalne grane. Prostora ima, samo ga treba prepoznati i iskoristiti.

Zagorci svaštare. Proizvode nešto povrća, voća, sira, mlijeka… Postoji li poljoprivredna proizvodnja u našoj županiji od koje bi seljaci mogli dobro živjeti, zaraditi i ostvariti značajnije rezultate?

ŠPANJOL: Dakako da postoji. Zagorje je predivan i bogat kraj koji obiluje nasljeđem i tradicionalnim proizvodnjama. Veliki potencijal ruralnog turizma vrlo se dobro može iskoristiti za promociju i razvoj poljoprivredne proizvodnje poglavito u dijelu autohtonih i izvornih proizvoda. Takvi proizvodi uvijek imaju višu dodanu vrijednost i uvelike mogu podići standard proizvođača, ali i cjelokupnog razvoja županije. Perspektivna grana kojoj bi se sve više naši proizvođači trebali okretati je i ekološka i integrirana proizvodnja, za koju Krapinsko-zagorska županija ima uvjete. Proizvodnja ekonomski isplativih i ekološki prihvatljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, prepoznata je i na tržištu Europske unije, pa se tako sve veći broj proizvođača odlučuje na ovaj vid proizvodnje. To su samo neki od primjera, no Zagorje ima i jaku proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda, meda i pčelinjih proizvoda, povrća i voća, a sve te grane mogu pronaći svoj put. Zajedničkim regionalnim projektima, mogu se ostvariti mnoge stvari. Uvijek postoji mogućnosti za poboljšanja. Očekuju nas značajna sredstva u II. stupu (ruralnom razvoju) - koja trebamo iskoristiti. IPARD program, a kasnije i program ruralnog razvoja u okviru postpristupnog razdoblja, omogućuje potporu širokom krugu korisnika u ruralnom prostoru kroz sufinanciranje njihovih investicija (izgradnja, rekonstrukcija, opremanje). Ova vrsta potpore u okviru ruralnog razvoja doprinosi stvaranju preduvjeta za dodatno zapošljavanje, te ravnomjeran razvoj poljoprivrede i drugih  gospodarskih grana u svim ruralnim područjima, kako u Slavoniji, tako i u Istri, Dalmaciji ali i našem Zagorju.

U Hrvatskoj postoje fiktivni proizvođači, tzv. lažni seljaci koji se poljoprivredom bave samo radi poticaja. Jeste li ih 'detektirali ' i hoće li snositi kakve sankcije? Ima li takvih lažnih poljoprivrednika i u Krapinsko-zagorskoj županiji?

ŠPANJOL: Naš je cilj stvoriti što više ozbiljnih i odgovornih proizvođača, sa konkurentnom i boljom proizvodnjom. Tako je i jedan od ciljeva strože kontrole poticaja, uvesti mjerenje učinkovitosti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ali i uključivanje svih srodnih institucija u praćenje proizvođača. Svima je u interesu poboljšanje i povećanje proizvodnje, a to nije moguće bez savjetovanja o projektima, kvalitetnog informiranja o novostima, mogućnostima i pravima te praćenja rada u svim segmentima. Dosadašnji minimalni prag kontrole potpora zasigurno ćemo podići, a angažirati ćemo sve institucije da uz poljoprivrednu inspekciju kvalitetno prate rad poljoprivrednih proizvođača. Tako će se na najbolji način pokazati rezultati ulaganja u poljoprivredu te poticanja razvoja i proizvodnje.

Hrvatska se sprema za ulazak u EU, no poljoprivrednici se boje da nismo dobro ispregovarali sva poglavlja, posebno ono o poljoprivredi. Što točno očekuje poljoprivrednike ulaskom u EU i trebaju li se bojati mali poljoprivrednici?

ŠPANJOL: U Europskoj uniji uvodi se novi pojam “europskog modela poljoprivrede”. On obuhvaća promicanje interesa cjelokupnog seoskog područja te stoga mjere ruralnog razvitka postaju ravnopravnim dijelom poljoprivredne politike. Osim toga Zajednička poljoprivredna politika danas težište stavlja na krajnjeg potrošača i time odgovara na rastuće zahtjeve za osiguranjem kvalitetne i sigurne hrane. Hrvatska je također prihvatila ovaj novi, širi koncept poljoprivrede i poljoprivredne politike i ugradila ga u temeljne propise koji kod nas reguliraju ovo područje. Naši poljoprivrednici nimalo ne zaostaju za poljoprivrednicima Europske unije i spremniji su za ulazak od poljoprivrednika u zadnjem krugu proširenja. Naše su potpore veće nego što su bile u tim zemljama, no i struktura i opremljenost. Jedni od najvećih  euroskeptika bili su poljski seljaci koji su postali najveći zagovornici EU-a,  jer su iskoristili puno od sredstava EU-a i promijenili sliku svoje poljoprivrede. Nema razloga da ne bude tako i u našem slučaju. Jer ako je nekome taj ulazak potreban onda je to poljoprivrednicima jer će ulazak u EU otvoriti sasvim nove perspektive. Iako smo mali, vrlo smo zanimljivi Europskoj uniji i smatram da svoje raznolikosti, od Jadrana preko središnje Hrvatske do Slavonije, možemo jako dobro iskoristiti za pozitivne pomake.

Bojite li se velikih seljačkih prosvjeda i ukoliko ih bude, na koji način ćete rješavati seljački bunt?

ŠPANJOL: Ne bojimo se prosvjeda. Legitimno pravo svakoga je izraziti svoje nezadovoljstvo. Svjesni smo da poljoprivrednicima nije lako, ali isto tako smatramo da se stvari mogu riješiti za stolom i tako ćemo ih rješavati. Uvijek se može doći do kompromisnih rješenja, na dobrobit svih strana i građana Republike Hrvatske.