Zagorac na vinskom Olimpu

Kada je nedavno u Londonu ocjenjivački žiri Decanterova World Wine Awardsa, prestižnog natjecanja proizvođača vina, među 9400 uzoraka u konkurenciji slatkih vina, dodijelio čak dvije zlatne medalje «Bodrenu» Borisa Drenškog, svi nazočni su se zadivljeno i u čudu zapitali što se to događa te otkuda se ovaj stvorio.

Borisov prijatelj od gimnazijskih dana, danas pratitelj u projektu Siniša Križanec, predstavio je laureata. Unatoč anonimnosti, vrhunski predikati zadivili su svjetsku vinsku elitu. Premda je 2003. godine poznati Enjingi na istom natjecanju također osvojio zlato, nikad u povijesti hrvatskog vinarstva nisu u mah osvojene dva zlata, na ovom natjecanju najvišeg autoriteta. Zato je to uspjelo Zagorcu Borisu Drenškom iz Rusnice. Kako Siniša Križanec komentira, to je tek prvi puta.

- Koliku težinu imaju ova dva odličja govori i činjenica da je i sam predsjednik «Decantera» poželio biti u društvu s nama Zagorcima – rekao je.

Mnoge uzvanike oduševile su i boce «Vetropack- Straže» napunjene predikatima. Kako sama kvaliteta i boja stakla, tako i dizajn i posebnost impresionističkih slika, koje je osobno naslikao svestrani Siniša Križanec. Počašćen je jer je i on dobio ponude da oslika etikete nekih vinara iz Njemačke i Švicarske, no obećao je vjernost Borisu.

Premda ova odličja imaju «olimpijsku» vrijednost, zagorskog čudotvornog vinara, za razliku od Janice Kostelić, Blanke Vlašić i drugih hrvatskih olimpijaca, dočekali su samo članovi obitelji. Boris ipak ne zaboravlja reći hvala Udruzi vino Zagorje, predsjedniku Dubravku Žerjaviću te Gospodarskoj komori u Krapini i Ivici Cerovečkom. Zbog uspjeha «bodrenova britanska delegacija» primljena je u Hrvatskom veleposlanstvu u Londonu, gdje je Boris primio osobnu čestitku veleposlanika Joška Paroa.

Medalje posebnog sjaja

U Borisovoj kolekciji 29 zlatnih odličja, blješte dva posebnog sjaja: za Chardonnay, ledene berbe iz 2005. i Rajnski rizling, prosušenih bobica iz 2006. godine. I odavde, zapravo, kreće priča o Zagorcu koji se svojim predikatima uspeo na vinski Olimp.

- Prije desetak godina bio sam jedan od rijetkih Zagoraca koji nemaju trsje i obiteljsku vinarsku tradiciju. Iznenada, počeo sam se zanimati za vina, hodati po sajmovima, čitati o proizvodnji i slušati one s vinarsko-vinogradarskim iskustvom. Odlučio sam proizvoditi samo vrhunska predikatna vina. Posadio sam tisuću trsova i ostavio ih za ledenu berbu. Moje berbe su počinjale u studenom, ali i sredini veljače, u noćima kada bi temperatura pala ispod od -7 Celzijevih stupnjeva i niže. Proizvodnja vina odvijala se pod vedrim zimskim nebom, a blagotvorno skrovište bila je «garaža». Trud i muka, ali prožeto ipak zadovoljstvom, trsje i slatka vina postaju moj smisao života - kazao je skromni i iskreni Boris Drenški.

Zna što hoće, postavlja ciljeve koje upornošću i čeličnom voljom ostvaruje i meteorski brzo napreduje. Od tisuću, vinograd je narastao na sedam tisuća trsova, a krajnji cilj je 25.000 trsova, dakako s kreditima koje otplaćuje zaradom od vina. Posao u vinogradu se naglo širi, pa će, kaže, kroz potrebu za zapošljavanjem od svega imati ubrzo i «humski kraj» koristi.

- Poslije drugog svjetskog rata zanemaruje se vinogradarstvo u Hrvatskom zagorju. U posljednjih desetak godina srećom za regiju, bude se pioniri, a među njima i «Bodren», koji za postignutu kvalitetu prvog ocjenjivanja 2002. g. na međunarodnom sajmu u Ljubljani osvaja srebrnu medalju. Naredalo ih se još 27 međunarodnih zlatnih - veli Boris, ističući da su izložene u vinoteci «Dvorca Bežanec» kod Siniše Križanca, kojem kako naglašava Boris, pripadaju nemjerljive zasluge za ulazak u prestižnu vinsku orbitu.

Sinišina potraga

- On mi je stručni savjetnik koji brine i o promidžbi mojih vina. Siniša je također oslikao etikete na bočicama s predikatnim vinima koje smo nosili u London. Zbog svega toga veliko mu hvala - iskren je Boris prema svom prijatelju i poslovnom partneru.

- Moja kćerka Monika dovršava studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer enolog i od nje očekujem veliku pomoć u proizvodnji vina. Vinom za sada snabdijevam nekoliko uglednih hrvatskih restorana i hotela, a distribucija se dosada povjeravala tvrtci Gro-Prom, što je u fazi proširenja – otkriva.

Prije tri godine, u dvorcu Bežanec, Boris je prijatelju Siniši u njegovu podrumu ostavio košaricu s nekoliko boca svoga vina. Domaćin je toga trenutka bio zaokupljeni nečim drugim, i to je prošlo nezamijećeno.

- Kada sam ih pronašao u podrumu, a nisam znao čije su, otvorio sam i probao vino i doslovce se oduševio kvalitetom. Mjesecima sam tragao za vlasnikom toga vina, za koja sam kao sommelier odmah znao da se radi o vrhunskom proizvodu. Napokon sam otkrio da su od mog prijatelja Borisa, kojem nije trebao mnogo objašnjavati perspektivu i važnost prodora u svijet. Naslikao sam mu na nagovor etikete za bočice, predstavio ga javnosti i znao sam da neću trebati dugo čekati da Borisova kvaliteta svjetski bude prihvaćena - veli Siniša jako ponosan na Borisa.

- Zbog vrlo skupog procesa proizvodnje predikatnih vina, «Bodrenova» boca od 0,20 litara košta 444 kune i svrstava se među trenutno svjetski jeftinije. Za samo jednu bocu potrebno je oko 40 kg osušenog ili smrznutog grožđa. Tako dakle prešajući kožicu i sjemenku dobijemo nektar zadovoljstva, ali i snažan koncentrat polifenola, posebice antioksidanata. Dakle ova vina imaju ljekovita svojstva – objasnio je Siniša.

Što su predikatna vina?

Predikatna vina dobivena su od sasvim zrelog, manjim ili većim dijelom prosušenog grožđa, branog nakon uobičajenog roka berbe. Grožđe za predikatna vina mora biti prosušeno na trsu. Predikatne berbe pripadaju zemljama kontinentalne klime, a ističu se Kanada, Austrija, Njemačka. Zadnjih godina ova vrsta berbe proširena je i u Hrvatskoj, a propisuje ih «Zakon o vinu». U ovom Zakonu čitamo da su predikatna vina: kasna berba, izborna berba, izborna berba bobica, ledeno vino, te izborna berba prosušenih bobica, kod koje moramo spomenuti plemenitu plijesan, koja postaje plemenitom onda kad do njezina razvitka dolazi kasno i kad napad nije opći. Uloga plemenite plijesni je da razaranjem kožice pridonosi hlapljenju vode iz bobica i koncentraciji šećera u moštu. Plemenita plijesan značajno oblikuje buke i okus vina.

- Kada sam se odlučio za proizvodnju vrhunskih predikatnih vina i na ovaj način berbe, svi su me ismijavali. Nisam se dao smesti, nastavio sam po prvobitnoj zamisli sve do danas. Eto, isplatilo se, svoj mukotrpni vinarsko-podrumarski rad okrunio sam najvišim svjetskim priznanjima - dodao je entuzijast i ustrajni vinar Boris Drenški, kojeg s pravom smatramo najzaslužnijim da je Hrvatsko zagorje upisano na nacionalnu, ali i svjetsku vinarsku stranicu.