Milan Havoić - «Pisma Matošu iz domovine»
Autor: Željko Slunjskiobjavljeno prije 4god 6h 36minMilan Havoić Posljednji dan Mjeseca hrvatske knjige, 15. studenoga, u Gradskoj knjižnici u Zlataru obilježen je pred
Milan Havoić
Posljednji dan Mjeseca hrvatske knjige, 15. studenoga, u Gradskoj knjižnici u Zlataru obilježen je predstavljanjem pjesničke zbirke Milana Havoića «Pisma Matošu iz domovine» u izdanju «Partenona», čiji je urednik Luka Posarić.
Izložba fotografija
No, tome događanju prethodio je početak manifestacije koja slavi hrvatsku knjigu, a on je bio u znaku renesansnog velikana Marina Držića. Slijedio je « Moj pogled na svijet «, izložba fotografija člana Knjižnice Nevena Pisačića. Domišljata voditeljica knjižnice Lovorka Puklin pružila je mogućnost kreativnim korisnicima usluga ove kulturne ustanove da se i sami predstave.
Nakon Pisačića uslijedila je izložba fotografija Zvonimira Puklina «Kroz Indiju i Nepal». Nije se zaboravilo i na najmlađe koji su radili ilustracije o temi «Moja najdraža knjiga», a o istome je provedena i anketa među čitačima pučkoškolcima koji su za naj knjigu odabrali «Vlak u snijegu».
I slijedi završnica - susret s inženjerom elektrotehnike, profesorom elektrotehničkih predmeta u srednjim školama Konjščina i Zlatar, Milanom Havoićem iz Belca. Ni manje, ni više, on je pisao «pisma Matošu iz domovine». Objavio je dvanaest pjesama, a o njegovu vrijednome uratku nadahnuto je govorila njegova kolegica iz Srednje škole Zlatar, profesorica Ivančica Tomorad.
Sam u dubini vremena
Tražila je poveznicu između Matoša pjesnika i čovjeka i svojega kolege koji je krenuo njegovim tragom, a pri tom su neminovne riječi domovina, Bog, priroda i sposobnost opažanja njezine ljepote, zavičajna planina Ivančica, Europa između osjećaja maćehe i majke, uz konstataciju kako je «čovjek sam u dubini vremena».
Havoić je refleksivni pjesnik, matoševski nacionalist najplemenitijem smislu te riječi, po kulturi europski humanist koji sretno spaja tradicionalne vrijednosti i moderni izraz. Već ta kritička opažanja bila su dovoljna za uspjeh susreta s pjesnikom u prostoru ustanove koja je javnosti širega zlatarskoga kraja već nametnula određene kulturne potrebe i standarde.
Zahvalnost dragom Gustlu
U Havoićevoj zbirci, nakon «Pisma Matošu iz domovine», slijede uvjetno rečeno ciklusi «O prirodi svjetlosti», «Botanika», «Zimske razglednice» te još nekoliko pjesama. Odakle nadahnuće Matošem, pitamo sina i unuka belečkih kovača, koji se nakon završene srednje elektrotehničke škole promišljao između studija na Filozofskom i Elektrotehničkom fakultetu, u što se njegov otac nije htio uplitati kazavši sinu: «Tvoje je da studiraš, a moje da plaćam».
Možda su njegovi stihovi zahvalnost Matošu, dragom Gustlu, koji se 1905. vlakom dovezao do Zlatar Bistrice, a potom je zaprežnim kolima stigao do Zlatara, odakle se pješice uputio prema Belcu tamošnjem župniku Cesarcu u pohode. Kad je već bio izvan Zlatara vidio je u potoku dvije cure kako se kupaju, a one, ugledavši ga i ne znajući, dakako, kako to prašnjavom cestom korača bard hrvatske književnosti – pobjegle.
Kad je sa svećenikom, svojim domaćinom, išao od sv. Jurja prema Majci Božjoj Snježnoj rekao je: «Gdje je Hrvatska najbjednija, tu je najhrvatskija». Zavrijedio je Gustl spomen u stihovima belečkoga poete, kojemu nije stran ni – nogomet.
No, otkako je prestao trenirati najmlađe, valjda će se «tehnički lirik» više vratiti pjesničkim muzama, pa do iduće zbirke neće proteći 11 godina, kao do objave «Pisma Matošu iz domovine».
Facebook komentari
Povezane vijesti
objavljeno prije 4 dana 18h 52min
Subversive Festival u Kumrovcu
Sudionici 5. Subversive Festivala, među kojima su bili aktivisti iz Makedonije, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Danske, Njemačke, Hrvatske pa čak i Indije (Padmanabhan Krishna Murthy, sindikalist iz Indije, član međunarodnog odbora Svjetskog socijalnog foruma), u subotu 19.05. prije zatvaranja Festivala posjetili su Kumrovec.
objavljeno prije 23 dana 17h 26min
Pajdaša Božeka ćemo se sjećat po njegovim djelima i crnom škrlaku
Od Božeka su se dirljivim riječima redom opraštali Drago Kozina u ime suradnika humorističkog lista „Zvonec“, Nenad Kralj, ispre Hrvatske udruge „Muži zagorskog srca“, pjesnik Vladimir Šuk, recitirao je svoju pjesmu posvećenu pokojnom pajdaš; o umjetniku koji je izradio mnoge križeve u hrastovini govorio je vlč. Dubravko Škrlin Hren.
objavljeno prije 24 dana 53min
Dodjela europske muzejske nagrade
Predsjednica Europskog muzejskog foruma, Goranka Horjan, sudjelovala je na dodjeli godišnje muzejske nagrade Vijeća Europe koja je održana u Strasbourgu
objavljeno prije 31 dana 5h 31min
Umro Božidar Staroveški
U 82. godini života jučer je nakon duge i teške bolesti preminuo poznati zagorski pučki pjesnik i samouki kipar Božidar Staroveški - Božek. Rođen je 24. studenoga 1930. u Zagrebu.
objavljeno prije 31 dana 17h 44min
GFUK ruši rekorde posjećenosti
Ovog su vikenda u Krapini gostovale predstave Profesionalac i U isto vrijeme na starom mjestu
objavljeno prije 40 dana 54min
Ljubomir Kerekeš: 'Samo o glumcu ovisi hoće li svojom ulogom uspjeti ili propasti'
Intervju s renomiranim hrvatskim glumcem Ljubomirom Kerekešom koji će na GFUK-u glumiti zajedno sa sinom u predstavi 'Ufuraj se i pukni'
objavljeno prije 53 dana 3h 20min
Predstava 'Političar' otvara GFUK
Održana je press konferencija ususret 5. izdanju GFUK-a, Glumačkog festivala u Krapini.
objavljeno prije 54 dana 2h 48min
Nevenka Gregurić, neumorna zapisivačica kajkavske baštine
PROMOCIJA NOVE KAJKAVSKE ZBIRKE 'SEGA PO MALJE 'Nevenka Gregurić, neumorna zapisivačica kajkavske baštine objavljuje svoju šestu knjigu u kojoj će se naći svega po malo.
objavljeno prije 69 dana 21h 53min
POHVALNO: Goranka Horjan predsjednica Europskog muzejskog foruma
Upravni odbor (Board of Trustees) Europskog muzejskog foruma je na svom godišnjem sastanku održanom u National Museums of Liverpool u Liverpoolu, izabrao Goranku Horjan za svoju novu predsjednicu.








