Umjesto u Zagorju ceste se gradile u Zadru

Ovih dana navršilo se šest godina od potpisivanja peticije za izgradnju spojne ceste Krapina - Zabok nakon što je dio Zagorske magistrale ugrađen u autocestu Zagreb-Macelj, no još uvijek nema ni metra te ceste. Zašto je tomu tako, pitanje je na koje više nitko ne traži odgovor, dok su Zagorci na to obećanje skroz zaboravili.

Dogovor je bio da se ugradnja stare Zagorske magistrale u autocestu, na potezu od Krapine do Zaboka, kompenzira izgradnjom spojne ceste istočno od autoceste, no prema najnovijim informacijama koje već godinama dobivamo od mjerodavnih, je da je ta cesta u fazi projektiranja. Što god da to značilo.

Iako su Zagorci tražili da cestarina za njih bude besplatna, na kraju su se tek izborili za nešto jeftiniju cijenu i tako je već niz godina. Obećanje o toj cesti koja je uz 'brzu' cestu, od vitalnog značenja za našu županiju, svako malo ispliva na površinu, i to od svake stranke u Zagorju. Sve one u predizborno vrijeme obećavaju da će se cesta realizirati u njihovom četverogodišnjem programu.

Ministarstvo obećalo: spojna cesta do 2007.

Podsjetimo, u kompromisnom dogovoru od prije šest godina između naše Krapinsko-zagorske županije u vrijeme  kada je još županica bila Vlasta Hubicki  i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka ispred kojeg je bio ministar Božidar Kalmeta, stoji kako će Hrvatske ceste odmah pristupiti izgradnji nove spojne ceste Krapina-Zabok , a radovi će početi najkasnije u prvoj polovici 2007. godine.

No, nije ministar Kalmeta odmah žurio sa sastankom, već tek što su Zagorci pisali peticiju i potpisali preko 7.000 potpisa kojim traže uz spojnu cestu i besplatnu cestarinu. Peticiju je organiziralo Poglavarstvo Krapinsko-zagorske županije i to nakon nekoliko neuspješnih pokušaja kontakata s resornim ministarstvom.

Tada je ministar Kalmeta popustio, ali samo djelomično. Obećao je izgradnju spojne ceste , ali ne i besplatnu cestarinu, jer kako je tada izjavio Aleksandar Čaklović, član Uprave koncesijskog društva Autoceste Zagreb -Macelj ''Vožnja autocestom znači sigurnost, brzinu i udobnost. A takva se vožnja plaća svugdje u svijetu''.

Županija je prihvatila to djelomično rješenje, koje do danas nije, unatoč obećanju, realizirano.
Posljednja izjava, sad već umirovljenog saborskog zastupnika HDZ-a i glavnog i odgovornog koji se trebao brinuti za Zagorje, Ivana Jarnjaka, u ljeto 2011. za naš list bila je da je  izrada projektne dokumentacije spojne ceste Zabok - Krapina odnosno zamjenske ceste koja je iskorištena u jedan trak autoceste pri kraju, te naglasio da se od te ceste ne može i ne smije odustati. Kada će radovi početi, nije rekao.

Zaboravili Zagorci, ali i na Zagorce

Spojna cesta trebala bi prolaziti kroz grad Zabok, općinu Sveti Križ Začretje i grad Krapinu.
Gradonačelnik Krapine Josip Horvat zna da je bilo određenih problema oko usklađivanja prostornih planova jedinica lokalne samouprave i oko definiranje trase spojne ceste Krapina - Zabok.

- Zadnje informacije  koje imam je da je idejni projekt napravljen, te da je rađena Studija utjecaja na okoliš. Mislim da ne bi trebali raspravljati o tome tko je krivac, već se vratiti na početak, na potpisivanje ugovora iz 2003. kada je trebalo definirati u kojem roku se ta spojna cesta treba izgraditi, a nije. Trebalo je definirati što je obveza koncesionara ili države, ali i to  da se autocesta ne može graditi prije spojne ceste, a ne se prepucavati, podmetati ili tu situaciju koristiti u političke svrhe. Spojna cesta je prijeko potrebna - istaknuo je krapinski gradonačelnik te dodaje da su Zagorci na tu cestu zaboravili, a isto tako i netko drugi na Zagorce.

Načelnik Svetog Križa Začretja Ivan Kranjčić potvrdio  nam je da je  za spojnu cestu izrađena projektna dokumentacije i Studija utjecaja na okoliš, te da je u pripremi elaborat za otkup zemljišta. To su informacije kojima načelnik raspolaže. Prisjetili smo se i izjave zabočkog gradonačelnika Ivana Hanžeka još iz 2005. godine koji je tada izjavio da je autocesta Zagreb- Macelj kazna za Zagorce, sve dok ne postoji spojna cesta.

'Naša spojna cesta završila na izlazu 2 Zadar'

- Spojna cesta nije  jedini projekt koji je još u fazi projektiranja. Takovih ima više, a odgovor je uvijek da se projektira. Valjda će se onda jednom projektirati i naći sredstva za njezinu izgradnju. Iako baš i ne mislim da će se to  uskoro dogoditi - komentar je predsjednika Zagorske demokratske stranke Stanka Beline koji ističe da spojnu cestu Krapina-Zabok možemo naći na izlazu 2 u smjeru Zadra.

- To je jedini dio Zagorja, možda najvažniji jer povezuje istočni i zapadni dio Zagorja, dva velika grada Krapinu i Zabok koja su ostala bez paralelne ceste nakon gradnje autoceste. Usporedna cesta postoji od Krapine do Maclja, ostala je usporedna cesta od Mokrica do Zaprešića koja će sada ići u rekonstrukciju, a o ovom dijelu od Zaboka do Krapine nitko više ne govori. Mislim da je time najviše oštećen grad Zabok, jer je gradska prometnica postala industrijska cesta koje je inače predviđena za poslovnu zonu. Sav promet iz drugih cesta preusmjerio se na tu industrijsku cestu,  tzv. Prilaz dr. Franje Tuđmana, pa je postala i najprometnija cesta u Zagorju. Ključno je pravilo da uz onu prometnicu koja se plaća mora postojati i prometnica drugoga reda koje se ne plaća, dok se promet ne bi smio preusmjeriti kroz naseljena mjesta, a upravo je to napravljeno.  Zato su nam i sve ceste takve kakve jesu – zaključio je Belina.

Gradnja spojne ceste koštat će 120 milijuna kuna

Ima li naznaka da će se spojna cesta graditi i kada pitali smo u Županiji. Odgovor smo dobili od pročelnika Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu, Željka Horvata.

- Na sastanku održanom dana 19. siječnja 2006. godine između predstavnika Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatskih cesta, Autoceste Zagreb - Macelj i Krapinsko-zagorske županije postignuta je suglasnost da Hrvatske ceste temeljem Idejnog rješenja Krapinsko-zagorske županije odmah pristupe svim pripremama za izgradnju spojne ceste između Zaboka i Krapine sa očekivanim početkom radova u prvoj polovici 2007. godine u kontinuitetu izgradnje – potvrdio nam je isto pročelnik Horvat.

- Dodao je i da je tek 21. siječnja 2008. godine Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donijelo je Rješenje o namjeravanom zahvatu  - spojna cesta Zabok (D1) – Krapina (D1) koji je prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

- Nadalje, Vlada RH je 03. prosinca 2009. godine donijela Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2009. do 2012. godine. Prema tom Programu za Spojnu cestu Zabok – Krapina predviđeno je ukupno 3.600.000,00 kuna.  Što se tiče stupnja izrađenosti projektne dokumentacije ona izgleda ovako: Spojna cesta podijeljena je na 3 dionice. Ishođena je lokacijska dozvola za cijelu dionicu Spojne ceste. Za I. dionicu od Zaboka do Svetog Križa Začretja izdana je građevinska dozvola. Također je izrađena natječajna dokumentacija koja je početkom 2011. godine predana u Hrvatske ceste. Također je izrađen i parcelacijski Elaborat potreban za otkup zemljišta za buduću Spojnu cestu.

Za II. dionicu od Svetog Križa Začretja do Lepajaca glavni projekt je pred samim završetkom, a ostaje još za izradu glavnog projekta III. Dionica od Lepajaca do čvora «Krapina» (D1).

Ukupna vrijednost radova na izgradnji cijele Spojne ceste iznosi cca. 120.000.000,00 kuna; dok bi vrijednost radova za I. dionicu iznosila cca. 60.000.000,00 kuna – doznajemo od pročelnika Horvata. Upit kada možemo očekivati gradnju spojne ceste poslali smo i Hrvatskim cestama koje su investitor,  no odgovor nije stigao.

No, s obzirom da je građevinska dozvola izdana, vjerujemo da će se cesta unatoč dugogodišnjem zastoju ipak graditi. Samo je pitanja kada i koliko će trajati gradnja svake dionice.