Tučonosni oblaci slobodno jedre nebom

Autor: Danijela Čiček Haban objavljeno prije 6god 13h 33min

Pad informacijskog sustava obrane od tuče u Radarskom centru Puntijarka na Sljemenu razlog je olujnog nevremena koje je

Email

Pad informacijskog sustava obrane od tuče u Radarskom centru Puntijarka na Sljemenu razlog je olujnog nevremena koje je prije više od mjesec dana poharalo općinu Bedekovčina u Krapinsko-zagorskoj županiji i nanijelo ogomne štete poljoprivrednim kulturama.


– Imamo zastarjelu opremu i tehniku. Srećom, katastrofalnih tuča do ove godine nismo imali, ali sada puca po svim šavovima - kaže dipl.ing. Zorislav Šubarić, meteorolog Državnog hidrometeorološkog zavoda iz Odjela obrane od tuče, kojeg smo posjetili u Radarskom centru na Sljemenu.

Radarski centar Puntijarka u vlasništvu je države, a katastarski spada pod općinu Stubičke Toplice. Osim obrane od tuče Centar je i glavna meteorološka postaja. Svakodnevno rade sa 79 raketara, od čega je 27 zagorskih, a ostali su iz Zagrebačke županije i Grada Zagreba. S njima se čuju svakog jutra i provjeravaju stanje tehnike, raketa i generatorske otopine, a i dijele međusobno nezadovoljstvo o sve češčim nagađanjima kako će se obrana od tuče, kakva trenutno postoji, ukinuti.

Prije efikasnija obrana

Prije je obrana od tuče, kaže Šubarić, bila efikasnija i učinkovitija, a od 1991., tvrdi, ništa se ne ulaže.

- Ne obnavlja se oprema, a samo su radio stanice stare 18 godina i to u današnje vrijeme suvremene tehnologije - govori Šubarić, koji smatra kako još samo entuzijazam drži protugardnu obranu na životu.

– Stanje obrane od tuče je rezultat sedmogodišnjeg nastojanja da se obrana neargumentirano ukine. To je započelo iz čudnih i iracionalnih razloga. Poljoprivrednici su svjesni da im koristi, obrana je učinkovita i zato se i održala - smatra.

Nezadovoljni raketari

Nezadovoljni su i raketari, koji su prošle godine i štrajkali zbog mizernih naknada za svoj zahtjevan i odgovoran posao.

– Novaca ima, lokalna samouprava je spremna financirati i zrakoplove, ali izgleda da Zavod i Ministarstvo poljoprivrede, koje je zaduženo za nadzor rada, ne obavljaju svoj posao - ogorčen je.

Na početku ovogodišnje sezone 27 zagorskih lansirnih i 32 generatorske postaje dobili su minimalne količine sredstva za rad – tek po 12 raketa i 40 litara generatorske otopine. Dobivene rakete, kako pričaju raketari, lošije su kvalitete nego ranijih godina i čak više od 30 posto raketa je neispravno.

– Na ovaj način je teško raditi - kaže Šubarić, tvrdeći kako je sustav obrane od tuče u posljednjih sedam godina, od kada ga se nastoji ukinuti, preživio jedino zahvaljujući podršci „terena“, odnosno poljoprivrednika „koji su svjesni da im koristi“. Najučinkovitija obrana bila bi, kako tvrde meteorolozi, splet raketa, generatorskih otopina i zrakoplova, jer bi jedino na taj način poljoprivredni usjevi bili najsigurniji. - Tako funkcionira Austrija i kod njih protugradna obrana košta 12 eura/hektaru obrađene površine, dok kod nas košta 3 do 4 eura i triput smo jeftiniji - pojašnjava Šubarić, pritom tvrdeći da je naša obrana učinkovitija od austrijske.

- Zrakoplovi ne mogu zamijeniti postojeću obranu jer su oni efikasni samo u određenim situacijama. Ne mogu se koristiti po noći, kod jakog vjetra i oluje koja prethodi tuči - kažu meteorolozi.

Znanstvenici nisu sigurni...

Glavni razlog zašto se obrana od tuče uopće želi ukinuti, kako kaže Šubarić, jest to što znanstvenici nisu sigurni da li ona uopće koristi.

- Sustav obrane od tuče žele izgurati iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, ali da oni zadrže svu opremu, pa da je kasnije iznajmljuju onom tko bi obranu provodio - priča se u meteorološkim krugovima.

Prije šest godina oglasili su se i Mađari, zabrinuti da li će ukidanjem hrvatske protugradne obrane njihovo područje biti izloženije.

– S našim djelovanjem se smanjio broj dana s tučom i s velikim štetama – odlučan je Šubarić.

Pritom objašnjava kako je dokazano da je po hektru obrađene površine na branjenom području prosječna godišnja šteta oko 240 kuna, a na nebranjenom čak sto kuna više.

– Šteta je višeslojna, jer kad je nešto uništeno, treba kupiti novi proizvod, uvesti ga i prodati - dodaje voditelj smjene na Puntijarki Damir Ščavničar, koji kaže kako ni mreže, koje najčešće koriste vinogradari, nisu dovoljno sigurne.

– Vjetar je digne, ako nije dobro pričvršćena, čupa kolce, ponekad skupa s trsovima, vijek trajanja joj je najviše pet godina, a i strašno je skupa - kaže Ščavničar.

- Osiguranja kultura su skupa i neisplativa i mali poljoprivrednici si to ne mogu priuštiti - dodaje Šubarić.

Gdje su novci?

- Svi mi se pitamo gdje su novci koji su osigurani državnim proračunom i novcima lokalne samouprave. Revizija je utvrdila da se novci troše nenamjenski i nikom ništa. Oko 27 milijuna kuna namijenjeno je obrani od tuče, pola manje nego je elementarna šteta u Krapinsko-zagorskoj županiji - zaključuje Šubarić, pritom tvrdeći kako upravo nenamjensko trošenje novaca poskupljuje obranu od tuče.

Kako nastaje tuča

Tuča je najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere. U kišnom oblaku, pogotovo ljeti, dolazi do velikih razlika u temperaturi i tlaku te jakih uzlaznih i silaznih struja zraka u samom oblaku. Tuča nastaje nakon višestrukog nakupljanja vodenih kapljica na kristalima leda u gornjim slojevima, gdje su izrazito niske temperature (može biti čak do -40 stupnjeva). Jake uzlazne struje u početku sprječavaju padanje ledenih zrna. No, neprestanim kruženjem gore i dolje, zrna rastu i debljaju se dok ne dosegnu toliku težinu da se više ne mogu opirati gravitaciji te se obrušavaju na zemlju u obliku tuče. Tuča obično pada u obliku nepravilnih kuglica promjera od 0,5 do 5 cm. Uglavnom je proizvode oblaci kumulonimbusi i to na prednjoj fronti olujnog sustava. Pokretač „umjetnog djelovanja na vrijeme“ bio je nobelovac dr. Irving Langmuir iz SAD-a1946. godine. Prvim eksperimentom godinu dana kasnije dokazano je kako zasijavanje oblaka uzrokuje njihovo raspadanje nakon 15-20 minuta.

Zašto se prije puno više „pucalo“

U pravom trenutku oblak treba zasijati s reagensom srebro-jodida, koji se nalazi u generatorskim otopinama i raketama. Kad se primijeti dolazak nevremena, generatori se pale nekoliko sati ranije i oblak tada „usiše“ kristalne čestice srebro-jodida i zapravo ne počinje „proces zaleđivanja“.

- To se može primijetiti kad vidimo da dolazi grdo i očekujemo nevrijeme, a nakon nekog vremena se sve smiri - pojašnjava Šubarić.

- Nekad uspije, a nekad ne, a ako ne uspije onda ispaljujemo rakete, koje također zasijavaju oblak srebro-jodidom - kaže.

- Prije se puno „pucalo“, jer se pucalo po vlastitom nahođenju, a onda su postavljeni meteorološki radari i radarski centri - kaže.

Ogorčeni i „krajnji izvršioci“ – raketari

- Naša Udruga pokušava ukazati na probleme vezane uz obranu od tuče, ne samo probleme nas raketara, nego i na sve što u sustavu nije dobro - kaže Danica Habulin iz Novog Golubovca, predsjednica Udruge raketara obrane od tuče Hrvatske.

Slali su dva dopisa DHMZ i tražili objašnjenje zašto se u dvije ovogodišnje tuče nije djelovalo raketama i generatorima. Ovog utorka stigao je odgovor tek na jedan dopis vezan uz tuču od 17.06. kada je stradala Bedekovčina.

– U obrazloženju stoji kako nisu paljeni generatori jer je došlo do naglog i burnog razvoja tučoopasnih oblaka na terenu, a rakete nisu paljene, jer je bila zabrana Kontrole leta - pojašnjava dopis Danica Habulin.

– Odgovorili su nam da su dobili očitovanje od Kontrole leta i da su vladali specifični meteo uvjeti, odnosno da su zrakoplovi koji su dolazili na Zračnu luku Zagreb tražili obilazak oblaka i da su zapravo kružili nad Zagorjem, pa se nije smjelo pucati - prenosi.

Objašnjenje za drugo „nedjelovanje“ još nisu dobili, ali neslužbeno su doznali kako ekipa na Sljemenu nije dobro procijenila opasnost oblaka te da radar nije bio dobro podešen.

– Sve ovo skupa je posljedica nemara i nebrige, jer se sve radi samo da bi se zadovoljila forma i zakonski opravdali novci - smatra Danica, napominjući kako novci postoje, ali se ne zna gdje završavaju.

Ove godine, tvrdi, nije kupljena još niti jedna raketa, a raketari koriste stare rakete iz 2004. godine.

– Nismo dobili još niti baterijske svjetiljke koje koštaju 15 kuna - prenosi nezadovoljstvo i ostalih raketara, koji se slažu u jednom – da će ukidanjem obrane od tuče loše završiti poljoprivredni usjevi.

Haban

Povezane vijesti

objavljeno prije 3god 13h 32min

Otvoreno pismo župana Siniše Hajdaša Dončića upućeno Hrvatskim vodama

Zbog poduzetih zahvata Hrvatskih voda vezanih uz regulaciju vodotoka Horvatska nedaleko od Tuheljskih Toplica, a koji uz

objavljeno prije 3god 13h 46min

Prema prvim procjenema šteta od tuče 28,57 milijuna kuna

Krapinsko-zagorska županija od Grada Klanjca te općina Kraljevec na Sutli, Kumrovec i Zagorska Sela, zaprimila je prve p

objavljeno prije 3god 12h 54min

Proglašena elementarna nepogoda

Nakon izvanredne sjednice Općinskog vijeća u općini Kraljevec na Sutli održane danas u 7:00 sati te nakon uvida u stanje

objavljeno prije 3god 15h 47min

Tuča sinoć harala Zagorjem

Olujno nevrijeme praćeno tučom poharalo je jučer rubne dijelove Krapinsko-zagorske županije uz slovensku granicu, javlja

objavljeno prije 3god 124 dana 13h 48min

DANI OPASNOG ŽIVLJENJA: Sanirati se mora, a blagajna prazna

Od sredine rujna pa sve do danas, uslijed obilnih padalina – kiše i snijega, erozijsko djelovanje vode na području

objavljeno prije 4god 11h 36min

Proglašeno stanje elementarne nepogode, šteta od poplava i do 10 milijuna kuna

Proglašeno stanje elementarne nepogode, šteta od poplava i do 10 milijuna kuna
Nakon poplava uzrokovanih izljevanjem ri

objavljeno prije 4god 12h 47min

Rekordni vodostaj i kiše pretvorili Zagorje u klizište

Najpogođenije je područje oko Kumrovca. Osim sanacije poplavljenih područja oko Sutle velik problem su i brojna klizišta

objavljeno prije 4god 15h 19min

Danas proglašenje stanja elementarne nepogode

Nakon obilnih kiša koje su proteklog tjedna padale na području Hrvatske i Slovenije, a koje su izazvale izlijevanje broj

objavljeno prije 4god 10h 10min

Voda se povukla, zbrajaju se štete

Zbrajaju se štete od poplava koje su pojedine dijelove Zagorja pogodile zbog obilne kiše koja je padala od petka do nedj