Muzej krapinskih neandertalaca će biti meka za turiste

Krajem mjeseca trebalo bi se dogoditi dugoočekivano otvaranje novog Muzeja krapinskih neandertalaca na Hušnjakovom. Tom prigodom, prije otvaranja, vodstvo muzeja i autori ugostili su grupu novinara i poveli ih na prvi obilazak muzejom.

O muzeju su govorili viša kustosica Vlasta Krklec, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka Horjan, muzejski savjetnik iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i autor postava Jakov Radovčić te arhitekt Željko Kovačić.

Vertikala prirodoslovlja

- Ovaj muzej jedan je od najznačajnijih muzejskih projekata u Hrvatskoj i šire i vrijedilo ga je čekati. Čeka nas nešto neobičnije i posebnije. Muzej je posvećen krapinskim neandertalcima i Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru. Očekujemo veći broj posjetitelja koji se već najavljuju – rekla je Vlasta Krklec.

Muzej je smješten u udolini između dva brdašca, Hušnjakovog i Josipovca. Nalazi se u blizini svjetski poznatog nalazišta, a smješten je tako da se ne vidi iz okoline, tek kad putem iza zavoja stignete praktički do njega. Muzej je izgrađen najviše zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture, a Grad Krapina pomogao je infrastrukturom.

- Od muzeja očekujemo puno. Ne samo da svojim znanstvenim postavom bude vertikala za prirodoslovlje u Hrvatskoj, već da posjetiteljima na moderan, interaktivan način prezentira materiju, a da to bude svima razumljivo. Želimo da bude meka za turiste. On je dobra investicija za budućnost iz kulturološkog aspekta i za dobrobit regije. Interes publike je iznimno velik i vjerujemo da će posjeta biti puno veća nego do sada, a stari muzej bio je jedan od najposjećenijih u regiji. Mi smo pred finalizacijom poslova, ostaje još samo onaj završni 'touch'. Vjerujem da smo uspjeli u vizualizaciji teme – rekla je Goranka Horjan.

Autor postava Jakov Radovčić istaknuo je kako je prošlo 40 godina od njegovog prvog dolaska u Krapinu, a tada nije mogao slutiti da će mu biti suđeno da završi u ovom muzeju.

- Još 1922. godine Kramberger je izdao naputak kako prezentirati krapinske nalaze. Sedamdestih sam sudjelovao u projektu postava muzeja prof. Maleza, a 1995. imao sam čast krenuti u realizaciju ovog projekta. Bio sam tvrdoglav da u vrijeme stvaranja države prezentiramo i svjetski poznato nalazište. Idejni projekt ponudili smo 1998. Nije uz muzej realiziran i prapovijesni park, ali vjerujem da će to biti u drugoj fazi – prisjetio se kronologije događaja mr. Radovčić.

Beton presvučen miocenskim sedimentnim pijeskom

Arhitekt Željko Kovačić veli kako je lokacija novog muzeja birana tako da se ne konkurira nalazištu.

- Našli smo ovu udolinu s druge strane lokaliteta pa smo gledali kako staviti muzej. Napravili smo umjetnu poluspilju koja je veća od one prave. Cijeli je muzej napravljen od betona, izvana prevučen miocenskim sedimentnim pijeskom. Poluspilju zatvara staklena stijena, a potok koji je tu tekao ostao je ispod, pa kad se ulazi prelazi se preko njega i zapravo dolazi u stari svijet – rekao je Kovačić.

Velika staklena stijena služi i kao filmsko platno na kojem će se projicirati film o životu neandertalaca od 16 minuta. Scene za film snimane su u Vindiji i u spiljama kod krapinskog Starog grada. Nakon filma kreće se u obilazak muzeja.

Mi smo imali sreću da nas kroz postav novog muzeja provedu sami autori Jakov Radovčić i Željko Kovačić.

U razgled muzeja kreće se s 23. kolovozom 1899., datumom kad je krapinski učitelj Rehorić poslao Krambergeru čudne kosti koje je pronašao. Vidimo Krapinu tog vremena s gradonačelnikom Vilbaldom Slugom koji je Krambergera odveo na lokalitet, a tu je i apoteka u kojoj su zaštićeni prvi nalazi. Krećemo dalje kroz razvoj suvremene znanosti, Kolumba, Kopernika, prvog muzeja, pitanja koliko je star svijet, početka razvoja geologije do 1856. i prvih otkrića pračovjeka u kamenolomu u Neandertalu. Slijedi nam Darwinova teorija i osporavanja, otkrića u belgijskom Spyju 1886., pa javanski čovjek 1891. i dolazimo do 2. rujna 1899. kada počinju iskapanja u Hušnjakovom. Tu je naravno i dio posvećen Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, kao iznimnom znanstveniku, čovjeku kojeg smatraju ocem suvremene paleoantropologije.

Prva svjetska rekonstrukcija ardipitekusa

Zatim krećemo kroz postanak svijeta, povijest zemlje, prve organizme do dinosaura. Pratimo i slijed razvoja života od prvih hominida koji su sišli s grane do krapinskog neandertalca. Kao posebnost krapinskog muzeja treba istaknuti prvu svjetsku rekonstrukciju ardipitekusa.

Krapinski neandertalac predstavljen je u polupećini hiperrealističnim skulpturama Elisabeth Daynes, a prikazan je u raznim životnim situacijama prema istraživanjima i saznanjima o krapinskoj zbirci. Taj će dio muzeja sigurno izazvati veliku pažnju posjetitelja. (naslovna fotografija)

Posjetitelji će moći usporediti morfologiju neandertalca i današnjih ljudi, pa na interaktivnoj instalaciji doticanjem dijelova tijela, upoznati neandertalce. Slijedi prijelaz preko leda u dio koji govori o duhovnom svijetu neandertalaca i njihovim navikama.

Na kraju, posljedni segment muzeja govori o ubrzanom kulturnom i tehnološkom razvoju ljudskog roda. Dolaskom do kraja muzeja, dolazi se do staze koja vodi na samo nalazište gdje posjetitelji mogu nastaviti svoj razgled.

Zanimljivo je da će ulaznice na sebi imati bar kod, čime će se identificirati svaki posjetitelj. Njima će se moći na ekranima gledati filmove, ali i odgovarati na pitalice. Najbolji će na kraju dobivati zlatne, srebrne ili brončane diplome, ali i druge nagrade.

Na muzeju su radili suradnici iz osam zemalja svijeta, a tu su još i prilozi iz mnogih drugih zemalja.

Spomenimo na kraju da će u starom muzeju biti uređena biblioteka, prostori za održavanje radionica, prostori za povremene izložbe, info punkt, uredski prostrori, kafić, zapravo svi popratni sadržaji koje muzej treba.