Betterment: Od 304 obnovit će se samo 45 kilometara zagorskih cesta

Na 18. sjednici Hrvatskog sabora koja još uvijek traje prihvaćen je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Projekt obnove cesta II (Hrvatska)/B ili jednostavnije rečeno tzv. Betterment B. Program obnove cesta Betterment često se spominjao kad su u pitanju zagorske ceste.

U Betterment B program ušle su četitri dionice. To su stara zagorska magistrala, kompletna u dužini 16,3 kilometara, na D205 dionica Risvica-Dubrovčan duga 10,4 kilometara, na D29 dionica Marija Bistrica-Kašina (Laz) duga 10,5 kilometara i na D206 dionica Valentinovo-Krapina duga 8,5 kilometara.

Ukupno je u programu Betterment B predviđeno uređenje 303,6 kilometara cesta u Hrvatskoj, a na zagorske dionice otpada 45,7 kilometara.

Ukupni troškovi za svih 26 dionica dugih 303,6 kilometara procijenjeni su na 185,84 milijuna eura. Europska investicijska banka potvrdila je sufinanciranje troškova putem zajma u iznosu od 60 milijuna eura uz uvjet da iznos zajma ne prekorači 50 posto ukupnog troška. Zajam je odobren na 20 godina uz poček na otplatu glavnice do 5 godina. Korištenje sredstva zajma ugovoreno je do 30. studenog 2012. godine.

Predloženi radovi obnove obuhvaćaju obnovu kolnika i objekata, popravak i uređenje rubnjaka i bankina, popravak i uređenje objekata za stabilizaciju tla, uređenje raskrižja, izgradnju autobusnih postaja i stajališta za automobile te popravak postojećih, proširenje kolnika, uređenje odvodnje, ugradnju prometnih znakova i opreme, izgradnju biciklističkih i pješačkih staza. Početak radova očekuje se u srpnju 2010., a dovršetak do kraja srpnja 2013.

Zastupnik Škvorc zadovoljan projektom

Saborski zastupnik HDZ-a Milivoj Škvorc

Saborski zastupnik Milivoj Škvorc za rekonstrukciju cesta kroz programe Betterment vatreno se zalagao, pa je ovakvim raspletom vrlo zadovoljan.

- Ovaj puta smo u preraspodjeli sredstava dobro prošli u Krapinsko-zagorskoj županiji jer je Bettermentom obuhvaćeno pet cesta. Jedna je skoro do kraja gotova, a to je D35 od Šemnice do Novog Golubovca. Veseli me što je ta cesta kvalitetno napravljena, a ove ostale su u istom programu i vjerujem da će biti isto tako kvalitetno napravljene. Zadovoljan sam ovakvim rezultatima jer sam i osobno sudjelovao u lobiranju da se naše ceste uvrste u program. Također iz drugih izvora financiranja očekujemo uređenje dijela D205 kroz područje Zaboka gdje je najkritičniji most preko Krapine. Također očekujemo i rekonstrukciju ceste D29 koja je stradala zbog rekonstrukcije D34. Problem svih problema čije rješenje očekujemo je brza cesta. Onda iz brze ceste i skretanje prema stubičkom kraju, pa zatim i nastavak od Bračaka prema Bedekovčini i Zlatar Bistrici – rekao nam je Milivoj Škvorc dodajući kako je jako zadovljan jer kad od 304 kilometara na zagorske ceste otpada 45, to je dobro.

'Mi smo nahoče'

Saborski zastupnik SDP-a Ivan Hanžek

S druge strane po pitanju cesta uvijek je kritičan saborski zastupnik Ivan Hanžek. Nije bilo sumnje ni da će ga ovakav raspored u programu Betterment B razočarati.

- Optužbe HDZ-ovaca da je zanemaren istočni dio županije koje upućuju na račun župana sad su pokazale da su upućene na pravu adresu, jer je krapinski HDZ odlučio da je Valentinovo bitno za razvoj istočnog dijela županije. Priče o drugim izvorima financiranja su priče za malu djecu jer je još 2007. bilo rečeno da će se tako napraviti dionica brze ceste od Mokrica do Bračka, pa i spojna cesta Zabok-Krapina – rekao je zastupnik Hanžek.

Gradonačelnik Zlatara dr. Miroslav Kopjar (HDZ)

Kako je najsporniji u ovom slučaju istočni dio županije, razgovarali smo i s gradonačelnikom Zlatara dr. Miroslavom Kopjarom.

- Ako se promatra razvoj istočnog dijela Krapinsko-zagorske županije ili bivšeg kotara Zlatar ili bivše podžupanije Varaždin, kroz duži vremenski period mi nismo ni približno imali potporu od strane niti Županije, niti države. U tom slučaju, ako se Županija zove majkom, a država ocem, onda mi imamo samo očuha i maćehu. Mi smo nahoče, a tu spada jedan grad i devet općina – razočarano je zaključio dr. Kopjar.