Davor Pleško: "Neki gospodarstvenici krizu koriste kao opravdanje"

Nelikvidnost obrtništva predstavlja i dalje jedan od gorućih problema obrtnika naše županije - potvrđuje predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Davor Pleško, koji kao glavni problem navodi naplatu odnosno (ne)naplatu potraživanja, a i samu gospodarsku krizu koja je uvjetovala pomanjkanje posla. Značajan udio, kaže, ima i nelojalna konkurencija na tržištu.

- Većinu obrtnika blokirala je država zbog neplaćenih obveza prema proračunu: PDV-a ili doprinosa za samog obrtnika. Pritom, posebno ističemo važnu činjenicu kako obrtnik odgovara za dugovanja svom svojom imovinom, stoga mnogi zatvaraju obrte i otvaraju društva s ograničenom odgovornošću, a što je tema za posebno razmatranje - rekao je Pleško.

Paradoks

Situacija zna biti ponekad, kaže, prilično paradoksalna, s jedne strane jer su obrtnici bespomoćni kada je u pitanju naplata njihovih potraživanja, a s druge država neumoljivo šalje na naplatu svoje obaveze, koristeći opomene, zatezne kamate i ovrhe.

- Praksa je, naime, pokazala kako je rok plaćanja u gospodarstvu uglavnom iznad 120 dana, a ponekad i 180 dana što u određenom postotku uistinu jest realno uvjetovano krizom, no smatramo da značajan postotak gospodarstvenika koristi krizu samo kao nerealno opravdanje.

Nelikvidnost je postala gorući problem i za obrte koji imaju realne mogućnosti pozitivno poslovati. Kada bi postojala ciljana kontrola financijskih transakcija javnih poduzeća koji su glavni generatori nelikvidnosti možda bi omjer ove problematike bio znatno manji - smatra Pleško.

Navodi i kako je neplaćanje osnovni problem uvjetovan ugovaranjem dugih rokova plaćanja koji se u praksi ne poštuju. Pritom, najviše ispaštaju mali obrtnici, jer mnogi gospodarstvenici koji nemaju problema u poslovanju koriste monopolistički položaj pa prema manjim dobavljačima nastupaju nekorektno, a ti isti obrtnici vrlo često odustaju od podizanja tužbi i tako u krug.

- Konkretan primjer kada ''veliki'' iskorištavaju ''male'' obrtnike je u slučajevima kada ih uzimaju za podizvođače radova, a za obavljeni posao ne dobiju novac - ističe Pleško.

Inače, prema podacima Hrvatske obrtničke komore, najveći broj blokiranih obrtnika je u građevinarstvu, trgovini, ugostiteljstvu i prijevozu.

Obročna otplata duga

- Pored navedenih razloga potrebno je možda sukladno EU uvesti direktivu o sprečavanju kašnjenja plaćanja u komercijalnim transakcijama kao što je možda potrebno pojednostavljenje procedure naplate dugovanja.

Činjenica je, kako je za dužnike zakašnjelo plaćanje financijski isplativo zbog niskih kamatnih stopa na takvo plaćanje i sporog postupka dobivanja naknada, predloženom direktivom bi se odredio rok plaćanja do 30 dana, a ako se obavljeno plaćanje ne obavi u tom roku, nakon primitka fakture ili drugog adekvatnog zahtjeva za plaćanje, primijenila bi se automatska naplata kamata npr. oko 10 posto - kaže.

Sukladno načinu propisanog Općim poreznim zakonom u vezi odgode plaćanja poreznog duga na zahtjev poreznog obveznika, stupanjem na snagu (28. travnja) Zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom (NN 45/11), kojim se poreznim obveznicima omogućava se obročna otplata poreznog duga na rok od 30 mjeseci, uz kamatu od 8,3 posto, OKKZŽ je 30. svibnja ove godine u suradnji s Poreznom upravom ispostava Krapina organizirala predavanje na temu Zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom.

Pleško skreće pažnju na obročnu otplatu poreznog duga koji se omogućava samo onim dužnicima, čiji je dug posljedica gospodarske krize, a koji u 2011. uredno podmiruju svoje porezne obveze (reprogramira se porezni dug nastao od 1. listopada 2008. do 31. prosinca 2010.) Prema neslužbenim podacima u Zagorju je u blokadi 1.485 obrtnika, od čega je 80 posto njih u blokadi dulje od godinu dana. Ti obrtnici zapošljavaju 1.044 osobe, a duguju 264.330.000 kuna.