Iz bakine pučke bilježnice: Življenje je cvijiet, ljudi vu njem su med
Onda ti je, sinek dragi, živut bil pravi cvijiet, a ljudi slatki i duobri kak ti med. A ve kak da same žuč teče z jeziki, a mnuogi ljudi su kak stekli pesi. Same kaj ne laju, nek režiju...“, nezadovoljno je komentirala baka.
Življenje je cvijiet, ljudi vu njem su med. Plava je zorja, črljeni je dan, z piesmu i prijatelji, i nigdar neš sam. Tak je znala popievati moja pokuojna babica gda bi se z mekote vračale dime, furt z piesmu vu zubi i nigdar mrke vuolje.
Onda sme mi dece, njejni nučiči, mam bili veseliejši i babicu bi za fertun i rubec cukali : dej još popievaj i reči neke vu rime, vu pesmice. Dej, babica...Ona bi si ona sela na klup pred hižu, zula si škornje, snela rubec z glave, a mis me je vu lavoru vode donesli. Oprala bi si ruke, vmila se i priravnala lasi štere je vu punđu kapčila, prisjećala se kasnih dvadesetih godina prošlog stoljeća hraščinska baka Ivka, pučka sveznalica.
Onda bi uslijedile kojekakve priče, a svaka je sadržavala barem malo zrnce mudrosti čije su pravo značenje djeca tek kasnije shvatila
„ Mrkli muž ti je kak crknjeni puž. Čumbrava baba je gnjila kuraba. Tuo je punavljala babica, a mi bi se smejali kak male jopice. Vezda znam kaj nam je štiela reči vu svoje šale, vu štere je, kak i sigde i furt, više nek puol istine. Dedek bi je govoril da furt brblja i da nam dece z bedastuoča puni vuha. A onda bi mu rekla nek se ne dira vu nas i nek naj ne bu kak „napasni osel, kojemu je zajebavanje – glavni posel“.
Dedek bi onda hitil škrljak po dvorišču od srdbe, a mi bi mam poleteli za niem i deli si ga na glavu. Šteri bi dedeku prvi donesel škrljak, on bi mu dal krajcer ili filier, kakve je več bil vuolje, i mam bi išli k stare Židuovke po cukor“, govorila je baka. Što je to cukor, pitali bi staricu.
„ Cukor. Kaj ne znaš ?! (čuđenje) Bombuoni šteri su negda bili vu veli slatki kameni (kristali), i stari Hemek (židovski trgovac u mjestu) ili njegva baba su ga z malu siruočku sekli i metali vu papier i na vagu. Cukor si mogel dobiti i več za jene jajce. Mi sme pazili da tatek nekam prejde, jer je na te bil jake hud, i brže sme zeli jajace još pod kokuoši gda je sediela i takve tuople nesli vu štacun. Tuo su bila zlatna lijieta. Kak se lijepe živele...
Onda ti je, sinek dragi, živut bil pravi cvijiet, a ljudi slatki i duobri kak ti med. A ve kak da same žuč teče z jeziki, a mnuogi ljudi su kak stekli pesi. Same kaj ne laju, nek režiju...“, nezadovoljno je komentirala baka.
Prethodna kolumna
Mještanin o tragediji u Svetom Križu Začretju: 'To mora biti bolest mozga'
FOTO: Detalji strave u Zagorju: Poginuli otac i dvoje djece
Tragedija u Zagorju: Tri osobe smrtno stradale u požaru
Potresena susjeda nakon stravične tragedije u Zagorju: 'Prodrhtala sam, to nije normalno'
Završila još jedna akcija darivanja krvi. Evo rezultata
[FOTO] Zagorec Ivan Benko Tomosom starim 45 godina osvojio legendarni Stelvio: 'Rekli su mi da sam lud'
Kako je došlo do tragedije u Svetom Križu Začretju? Otac na Facebooku objavio uznemirujuću poruku
Općina Sveti Križ Začretje proglasit će Dan žalosti: 'Ovo je tragedija koja nas je shrvala sve zajedno'
Gorivo naglo poskupljuje, Grozdanić: 'Pratim reakcije građana i vidim da bi se vozili i kada bi cijene bile više'
Gužvovito na prilazima Zagrebu, na A1 se vozi u kolonama: 'Već 13 sati smo na putu, sramota'
Zaboravite na tipske stanove: Arhitekt Saša Vlajo otkrio nam je kako izgleda dom u kojem je svaki kvadrat krojen po mjeri stvarnog života
Svjetski dan rendžera – 31. srpnja
Imate modernu kuću, savršenu izolaciju i snažnu klimu, ali pojavljuju se vlaga i plijesan, a vi se osjećate umorno?
Valoviti papir Dunapack zapošljava: Postanite dio uspješnog tima jednog od najvećih proizvođača papirne ambalaže u Europi
Što učiniti ako pronađete ptića?
