Prethodni članak
Sljedeći članak

Vraćaju li se opet nekadašnje povlastice brdsko-planinskim općinama u Zagorju?

Od 1. siječnja 2015. godine ukinute su određene povlastice općinama u kojima je život i rad otežan zbog same konfiguracije terena


Sedam zagorskih općina 'uživalo' je povlastice koje im je donio status brdsko – planinskog područja. Bile su to Budinščina, Đurmanec, Lobor, Novi Golubovec, Radoboj, Stubičke Toplice i Jesenje, dok su Kraljevec na Sutli i Zagorska Sela bile općine od posebne državne skrbi. U tih nekoliko godina, općine su imale brojne pogodnosti, posebno u vidu poreznih olakšica koje su im značajno punile proračunsku kasu, čime su se i mogle puno bolje razvijati.

Indeks razvijenosti

Vladinim reformskim mjerama od 1. siječnja 2015. godine ukinuta su tzv. brdsko-planinska područja i ona od posebne državne skrbi, a uvedena su potpomognuta područja koja se temelje na indeksu razvijenosti. Tu, priznaju zagorski čelnici JLS, nisu puno profitirali, kao dok su imali povlastice od brdskog statusa. No, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, posjetivši prošlog tjedna Delnice zbog drastičnih zimskih uvjeta u tom dijelu Hrvatske, najavio je Novi zakon o brdsko-planinskim područjima, koji ide u proceduru u drugom kvartalu ove godine. U sklopu njega bit će tu i druge mjere koje su već pokrenute Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave te Fondom izravnanja. U paketu mjera bilo bi i sufinanciranje rada zimskih službi čime bi se lokalnim sredinama pomoglo namiriti troškove angažmana ljudi i mehanizacije. Iako je većina pažnje ovih dana bila usmjerena na snježne nedaće u Gorskom kotaru, i pojedini dijelovi Zagorja imali su iste probleme, iako na manjem području, ili u nešto manjem obimu. Ali, pomoć države bila im je potrebna kao i Goranima.

Novi zakon

No, uskoro bi se na tom polju moglo nešto promijeniti jer je u pripremi novi Zakon o brdsko – planinskom području koji bi opet povlastice vratili i zagorskim brdovitom općinama. Tako bi Nacrtom prijedloga novog Zakona povlastice ponovno vratilo sedam zagorskih općina: Budinščina, Lobor, Đurmanec, Jesenje, Novi Golubovec, Radoboj i Stubičke Toplice, od ukupno 12 gradova i 33 općine u Hrvatskoj. Među njima tako primjerice nisu općine Gornja Stubica ni Petrovsko, iako su dovoljno brdovite, baš kao što to nisu bile ni prije ukidanja povlastica, a za koje mnogi smatraju da bi također trebale imati brdsko – planinski status.

Gubitak u već skromnom proračunu

Općina Novi Golubovec uvrštena je u novi nacrt Zakona, a njezin načelnik Boris Tušek rekao je kako oni brdsko – planinski status imaju i dalje, samo su im ukinute određene povlastice. - Prije ukidanja povlastica za brdske općine imali smo određene beneficije. Dobivali smo 90 posto poreza na dohodak, veliki dio poreza na dobit, olakšice su imali ljudi koji žive na takvom području kao i firme koje tamo posluju. Ukidanjem povlastica izgubili smo oko 60 posto proračuna, što se itekako osjetilo u našem skromnom proračunu – objasnio je Tušek. O novom nacrtu prijedloga Zakona o brdsko – planinskom području Tušek ne zna konkretno puno, no njegovo je mišljenje da bi novi zakon trebao biti poticajan za privrednike i ljude kako bi ostajali živjeti u ovom kraju. – Evo, npr. u ovim vremenskim uvjetima kakvu su nas zadesili prošlog tjedna vidi se razlika u odnosu na neke druge općine. Naše firme i trgovine ne rade već 5 dana. Kamenolom ne radi. A porez treba plaćati, plaće treba dati. Ljudi trpe štetu i trebalo bi ih na neki način stimulirati i to kroz određene olakšice, inače nam svi budu otišli s ovog područja - komentirao je golubovečki načelnik.

Ovim područjima prijeti izumiranje

Josip Beljak, načelnik Općine Stubičke Toplice, naveo je da je Općina od 2015. godine zbog izmjena Zakona bilježila pad prihoda poreza na dohodak od 45 % te da je od te godine pa do danas uskraćena za gotovo 8.5 milijuna kuna prihoda. – Vraćanje povlastica značajno bi pomoglo razvoju naše općine. Što se tiče pripreme novog Zakona, imamo saznanje da će ići u Vladinu proceduru u drugom kvartalu ove godine – navodi Beljak. Općina Jesenje, koja je ukidanjem mjera potpora izgubila oko 30 % izvornih sredstava, u više se navrata pismeno obraćala MRRFEU vezano za tu tematiku i ukazivala na teške uvjete razvoja takvih područja. - Vlast na državnoj razini trebala bi hitno poduzimati mjere da se pomogne takvim područjima kako bi se omogućio ravnomjerniji razvoj i mještanima jednake mogućnosti uvjeta za život jer inače ovim područjima prijeti izumiranje – kažu u Općini Jesenje.

Najava zakona ohrabruje

Od 2015. godine kada su stupile na snagu izmjene zakona, a u odnosu na 2014. godinu prihodi proračuna Općine Radoboj su u 2015. godini smanjeni za 3.1 milijun kuna (28,20%), u 2016. godini za 5.1 milijun kuna (45,80%)., dok su u 2017. godini smanjeni za 4.1 milijun kuna (36,90%). - Najava novog zakona barem malo nas ohrabruje jer iskreno se nadamo da će biti pozitivnih pomaka i rješenja. Sredinom siječnja ove godine zajedno s ostalim JLS sa statusom brdsko planinskog područja sudjelovali smo na radnom sastanku u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, s temom nacrta prijedloga zakona. Svi sudionici izvijestili su radnu skupinu o problemima koji su prisutni na BPP te se razgovaralo o mogućim rješenjima - kažu u Općini Radoboj.

Evo što traže Zagorci

Kako nam je ispričao načelnik Općine Radoboj, Anđelko Topolovec, koji se već duže vrijeme bori za vraćanje povlastica i statusa brdsko - planinskim općinama, nadležno ministarstvo formiralo je radnu skupinu i izrađuje se nacrt prijedloga novog zakona kojim bi se regulirale povlastice za ta područja. - Mi primarno tražimo četiri stvari. Prva je da dio poreza na dobit, koji sad ide državi, ide u naše općinske proračune, zatim, da se za općine s brdsko - planinskim statusom poveća postotak poreza na dohodak koji je također naš prihod, a isto tako tražimo da se za nas otvaraju posebni natječaji za domaće i EU fondove. Četvrta stvar je da se isto tako vodi briga o našim poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima, na način da im se daju porezne i druge olakšice, povoljniji krediti i bespovratne subvencije, kako bi ostali živjeti i raditi na brdima, a ne da odlaze u nizinske gospodarske zone - objasnio je Topolovec te dodao da su svoje zahtjeve proslijedili radnoj skupini Ministarstva.

Još članaka iz "Županija"

Facebook