Prethodni članak
Sljedeći članak

'Svako je kućanstvo dužno dimnjačara pustiti u kuću, a ne mu zaključati vrata'

Do požara najčešće dolazi jer se dimnjaci ne čiste redovito. Kad se dimnjak zapali, šteta zna biti velika, a čišćenje dimnjaka košta od 50 do 100 kuna – ističe dimnjačar Danijel Leuštek


Zima je 'stisla' i krenulo se sa sezonom grijanja. Već u prvim tjednima nižih temperatura vatrogasci su imali posla, jureći na intervencije zbog požara na obiteljskim kućama. Tako je nedavno gorjelo u Jakšincu u Gornjoj Stubici zbog požara dimnjaka, u Donjem Hruševcu kod Donje Stubice, gdje je također uzrok požara bila čađa u dimnjaku, a u Vojnovcu Loborskom požar je izbio u kotlovnici – peći na centralno grijanje.

Neredovito čišćenje dimnjaka

Izuzetno je važno prije sezone grijanja, prekontrolirati i očistiti dimnjake, a dimnjačari upozoravaju da je najveći problem u činjenici da je čak 70 posto dimnjaka neispravno. I Zakonima je propisano redovno održavanje dimnjaka i ložišta. Svi korisnici, čak i oni koji ne koriste ložišta, podliježu zakonima u kojima je propisana redovita godišnja kontrola građevinskog stanja i čišćenja dimnjaka bez obzira na to je li on u uporabi ili nije.

- Svako kućanstvo je dužno da kada dimnjačar dojde da ga puste u kuću, a ne da mu zaključaju vrata. To se često događa da nam zaključaju vrata, a kada zagusti, onda svi zovu… Često čujemo i da govore da je dimnjačar kriv kad se nešto dogodi, a ima kućanstava koji dimnjak ne čiste godinama dok se sve ne zaštopa i ne napravi smola, ili stršljeni ne naprave gnijezdo u dimnjaku. A upravo do požara najčešće i dolazi jer se dimnjaci ne čiste redovito. Kad se dimnjak zapali, šteta zna biti velika, a čišćenje dimnjaka košta od 50 do 100 kuna – upozorava dimnjačar Danijel Leuštek, koji ima j.d.o.o. za dimnjačerske poslove, sa svojim dečkima Miroslavom Grandavcem i Karlom Šarlogom ovih dana ima pune ruke posla. Brinu o dimnjacima u gotovo 10 općina i gradova na području naše županije gdje imaju koncesiju.

Opasnosti

- Ljudi ponekad nisu svjesni opasnosti. Jedanput godišnje treba dati prekontrolirati dimnjak. I unatoč tome što se koncesija uredno plaća, građanstvo uredno odbija kontrolu i to je veliki problem. Onda dojdeš, ostaviš ceduljicu da si bil i otiđeš – kaže Leuštek, koji dodaje da ljudi često znaju reći to si bumo mi sami očistili. Leuštek napominje da je stanje dimnjaka u Zagorju katastrofa, a da su najveći problem stare kuće.

– Svi sada prelaze na centralno grijanje na drva, kupe peć od 20 do 40 kilovata, jer trgovci samo da prodaju i onda se spoje na dimnjak koji su koristili dok su imali običnu peć na drva. Onda nas zovu da ne gori – ispričao je Leuštek. Upozorio je i na PVC stolariju i mape koje uzimaju puno kisika, zbog čega treba ugraditi određene ventilacije te na neovlaštene servisere plinskih bojlera. - Plinski bojleri moraju se dati čistiti isključivo kod ovlaštenih servisera, a upravo se trovanja ugljičnim monoksidom događaju jer se bojleri ne održavaju redovito. Za plinski bojler potrebno je aparatom provjeriti da li pušta ugljični monoksid i provjeriti prohodnost dimnjaka, dok je kod peći na kruta goriva potrebno dimnjača očistiti četkom, a ljudi nas često odbijaju. Očistiti dimnjak treba prije sezone loženja i još jednom u siječnju ili veljači, ako je zima hladna – kaže Leuštek.

Još članaka iz "Županija"

Facebook