Prethodni članak
Sljedeći članak

'REGIONALNI DANI EU FONDOVA' U KRAPINI: Edukacija o mogućnostima korištenja europskog novca

Nadam se da će Fond za sufinanciranje EU projekata povećati sredstva i na taj način pomoći, jer, ako ćemo se zagušiti u previše projekata, redovne stvari koje se moraju financirati iz gradskog proračuna nećemo moći realizirati, upozorio je gradonačelnik Zoran Gregurović


U Krapini se danas održavaju 'Regionalni dani EU fondova', sa svrhom informiranja javnosti o korištenju fondova Europske unije organizira Minstarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Na edukacijama će svi zainteresirani pojedinci moći saznati više o mogućnostima korištenja EU fondova, a ove aktivnosti dio su događanja koje se organizira u 30 gradova diljem Hrvatske.

Regionalne dane EU fondova u Krapini otvorili su gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović i Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, nakon čega je održana panel diskusija „Razvoj Krapine kroz fondove Europske unije“ na kojoj su sudjelovali predstavnici institucija i lokalni poduzetnici s iskustvom korištenja sredstava iz fondova Europske unije.

Gradonačelnik Zoran Gregurović istaknuo je da se na području grada Krapine provodi niz projekata financiranih sredstvima EU fondova. – To su projekti koji se provode bilo od strane samog Grada, bilo od naših ustanova ili udruga, jer uvijek govorim, nije grad mama ili tata da sve mora sam odraditi, nego sve ustanove moraju polako pokrenuti svoje projekte, a mi smo partneri ili im na neki drugi način pomažemo – rekao je Gregurović, spomenuvši najvažnije projekte. – To su Crna kraljica, produžetak izgradnje Ulice Frana Galovića, izrada projektne dokumentacije za Šemničke toplice, produženi rad gradskog dječjeg vrtića, POU s nekoliko projekata, Krakom Vodoopskrba kroz Programe ruralnog razvoja, magistralni cjevovovod koji bi trebao ići od Žutnice prema Jesenju, GDCK Krapina koje ima projekata za kojih 15 milijuna kuna – nabrojio je gradonačelnik, dovavši da treba pohvaliti ono što je dobro, ali i istaknuti probleme. - Određeni programi na neki su način i teret, s obzirom na udio sufinanciranja koji bi Grad morao dati te s obzirom na naše financijske kapacitete. Na primjer, tu je energetska obnova Športsko – rekreacijskog centra u Podgori, gdje nam je odobreno sufinanciranje od 40 posto, a 60 bi trebalo biti naše, odnosno oko 1,7 milijuna kuna, što je nama teško u ovom trenutku naći u proračunu – naveo je kao primjer Gregurović.

Gradonačelnik je istaknuo da su joj, iako je Krapina županijsko središte, interesantni programi ruralnog razvoja, jer je ovo većinom ruralni kraj. – No, bodove gubimo jer imamo visok indeks razvijenosti, jer nismo potpomognuto brdsko – planinsko područje. Prijavili smo uređenje Centra za mlade, odnosno nezavršene dvorane uz Festivalsku gdje smo praktički bodove izgubili upravo zbog indeksa razvijenosti. Nismo dovoljno bogati da bismo pripremali projektnu dokumentaciju, pa što bude, već moramo pripremati ciljano. Nadam se da će Fond za sufinanciranje EU projekata povećati sredstva i na taj način pomoći, jer, ako ćemo se zagušiti u previše projekata, redovne stvari koje se moraju financirati iz gradskog proračuna nećemo moći realizirati – zaključio je gradonačelnik Gregurović.

I zamjenik župana Anđelko Ferek – Jambrek dodao je da, ako se nešto ne promijeni u načinu financiranja s državne razine, u idućem periodu neće biti moguće prijavljivati projekte. Zamjenik župana naveo je da Krapinsko – zagorska županija sada ima u provedbi projekte u vrijedne oko 90 milijuna kuna, a samo 10 posto sufinanciranja već je 9 milijuna kuna.

Državni tajnik Velimir Žunac istaknuo je da će Hrvatska u idućoj financijskoj perspektivi do 2027. godine imati na raspolaganju novih 500 milijardi eura. - Što se ove omotnice tiče, u ovoj županiji milijarda i 300 milijuna kuna se već ugovorilo, a najveći su projekti modernizacija i elektrifikacija pruge Zaprešić – Zabok, zatim prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Zabok i Zlatar, a tu su i drugi veliki projekti koji se tiču Županije i grada Krapine, gdje se 'događa' oko 125 milijuna kuna vrijednosti projekata. Događaju se pozitivne stvari, pozitivne promjene, vidi se mnoštvo gradilišta i to je ono što rješava dilemu da li je članstvo Hrvatske u EU potrebno i nužno ili nije. Mislim da je Hrvatska već u ovom trenutku u debelom plusu, preko 10 milijardi kuna, a do kraja provedbe 2023. taj plus će biti još veći – istaknuo je Žunac.
U sklopu 'Regionalnih dana EU fondova u Krapini', održavaju se stručna predavanja o EU fondovima kao mogućnostima financiranja, predstavljanje Poduzetničko – tehnološkog inkubatora u Krapini, projketa 'Crna kraljica', aktualnih natječaja, financijskih instrumenata za ruralni razvoj te predstavljanje mjera ruralnog razvoja i postupka prijave na natječaj.

Još članaka iz "Županija"

Facebook