Prethodni članak
Sljedeći članak

JUTRIŠA: Mi smo definitivna najbrdovitija zagorska općina, ni jedna naša cesta nije u ravnici

Općina Hum na Sutli kroz novi zakon dobila brdsko – planinski status


Stiže novi zakon o brdsko – planinskim područjima, a kako su nam potvrdili iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije taj bi status steklo osam jedinica lokalne samouprave iz Krapinsko – zagorske županije. Povlastice brdsko – planinskog statusa dobivaju tako: Novi Golubovec, Jesenje, Lobor, Đurmanec, Stubičke Toplice, Budinščina, Radoboj, sedam zagorskih općina koje su status i povlastice brdsko – planinskog područja uživale i prije ukidanja povlastica 2015. godine. Kroz novi zakon brdsko – planinski status, stekla je i jedna nova općina, a to je općina Hum na Sutli.

Načelnik općine Hum na Sutli Zvonko Jutriša zadovoljan je što je Hum dobio brdsko – planinski status, istaknuvši da ga je trebao imati odavno kada i ostalih sedam jedinica lokalne samouprave u Krapinsko – zagorskoj županiji. – Bili smo na neki način zakinuti svih tih godina, zbog nekih političkih razloga, a drugo i zbog jednog, nazovimo ga 'fenomena', koji se zove razvijenost. O.K., gospodarstvo Huma na Sutli je razvijeno, ali važno je istaknuti da od te razvijenosti imaju značajne koristi općine i gradovi u neposrednoj blizini, jer odljev svih poreznih davanja iz poreza na dohodak odlazi u njihove sredine. No, nas se samo promatralo kroz naše velike poslovne subjekte, sve kao naj naj, što je i bilo ok. u vremenu kada se porez od dobiti slijevao u općinsku blagajnu. (do trenutka ukidanja tog zakona bili smo treća općina po razvijenosti u RH, a danas smo negdje na 283 mjestu od 520 lokalnih jedinica u RH. Za ilustraciju treba navesti kao primjer da je humsko gospodarstvo u 2017. imalo neto dobit oko 220 milijuna kuna, a sav porez na tu dobit odsjeo je u državnoj blagajni).

Mi smo definitivno najbrdovitija općina na području Krapinsko – zagorske županije, jer mi ustvari nemamo ravničarskog dijela u Humu na Sutli, izuzev poslovne zone, a u kojoj se odvija poslovna aktivnost, a u kojoj su pak zaposleni i ljudi iz Pregrade, Krapine, Đurmanca, Desinića… - pojasnio je načelnik Jutriša. Istaknuo je da je Hum bio zakinut, posebno iz razloga jer su benefiti koje su ostvarivale općine s brdsko – planinskim statusom do 2015. godine bili izuzetno jaki i pozitivni u financijskom pogledu.

Zadovoljstvo i benefiti

- Danas će to isto biti neke povoljnosti, ako ništa drugo onda nekakvo zadovoljstvo da se konačno uvidjelo, a koristeći naše podastrijete argumente da smo ipak općina koja je trebala i prije imati taj status – zaključio je Jutriša. Hum na Sutli se rasprostire na 37 m2 površine, ima oko 170 kilometara cesta, 5060 stanovnika i oko 1764 domaćinstava. Upravo su humske ceste razvedene po brdima, a za održavanje istih potrebna su značajna financijska sredstva. Samo za funkcioniranje zimske službe u protekloj je sezoni utrošeno preko 700.000 kuna iz proračuna, što oko 8 do 9 posto izvornih prihoda općine Hum na Sutli. Stanovnike treba na neki način stimulirati da ostanu živjeti na bregima, upravo zato i Hum na Sutli brine o razvoju komunalne infrastrukture na čitavom području, no benefite koje bi Hum kao nova općina sa statusom brdsko – planinskog područja zasigurno će dobro doći u uštedi i pokrivanju nekih troškova, a kakovih, znat će se kad se zakon uskoro i predstavi.

Još članaka iz "Županija"

Facebook