Prethodni članak
Sljedeći članak

ISTRAŽILI SMO: Kako će se kurikularna reforma provoditi u zagorskim školama i kakva su očekivanja?

Od ukupno 74 škole na području Hrvatske, eksperimentalni program „Škola za život“ provodi se u četiri osnovne i u jednoj srednjoj školi na području Krapinsko - zagorske županije. Kao i u svim školama u Hrvatskoj, reforma se provodi u 1. i 5. razredu u svim predmetima te u 7. razredu u fizici, kemiji i biologiji, a obuhvaćene su OŠ Side Košutić Radoboj, OŠ Matija Gubec Gornja Stubica, OŠ Stjepana Radića Brestovec Orehovički, OŠ Josipa Broza Kumrovec i SŠ Antuna Gustava Matoša Zabok


Iako će morati proći barem jedna školska godina do konkretnih rezultata ovakvoga načina održavanja nastave i učenja, svi se slažu kako je ovo dobar put težnje prema tome da se djecu priprema za život već kroz nastavni proces. Jer prema starom programu, djeca uče brdo nepotrebnih činjenica do kojih se danas na internetu dolazi jednim klikom, a izlaskom iz škole mladi ostaju bez praktičnog znanja koje im je potrebno u svakodnevnim životu. Novom bi se reformom upravo to trebalo promijeniti

OSNOVNA ŠKOLA SIDE KOŠUTIĆ RADOBOJ

'Neće biti više toliko odličnih učenika'

Ravnateljica Milena Veseljak

Ravnateljica Milena Veseljak iz radobojske OŠ Side Košutić rekla nam je kako će ovim programom djeci neke stvari biti jednostavnije, jer će se vrednovati tijek njihovog rada i način kako napreduju, a ne samo krajnji ishod. - No, pretpostavljam da zbog toga neće biti više toliko odličnih učenika, pa bi to mogla biti velika promjena za roditelje – kaže ravnateljica.

- Knjige su tanje, učenici će dobiti tablete, a dobit ćemo i opremu u vrijednosti 150 tisuća kuna i to će financirati ministarstvo. I škola će nabaviti prijenosna računala. Prve rezultate bude trebalo još pričekati, ali vjerujem da će učenici biti zadovoljniji – zaključuje ravnateljica. Da u fokusu nastave više neće biti samo udžbenik kao osnovno sredstvo, potvrdila je učiteljica hrvatskog jezika Leonarda Vorih. – Velika prednost je što imamo veću slobodu, trebamo se, naravno, držati naravno nastavnog plana i programa, no možemo biti puno kreativniji, jednu temu obrađivati u dužem periodu, ako odlučimo da je to potrebno učenicima, dok u drugom području možemo smanjiti broj sati – rekla je Vorih, s kojom se slaže i učiteljica povijesti Magdalena Želimorski. –Naglasak bi trebao biti više na terenskoj nastavi, projektima, izlascima iz škole – dodala je. Popričali smo i s učenicima petih razreda, Nikolinom Vidović, Bornom Tušekom i Dinom Slukanom, koju su nam rekli kako očekuju da će im biti puno zabavnije i lakše učiti, a lakše će biti i torbe.

OSNOVNA ŠKOLA MATIJE GUPCA GORNJA STUBICA

Učit će se stvari za svakodnevni život

U eksperimentalni je program uključena i OŠ Matije Gupca iz Gornje Stubice, gdje je proteklog tjedna održan sastanak s roditeljima, na kojima su predstavnice mentorskog tima iz Ministarstva obrazovanja roditeljima pokušale približiti što će novi program značiti u radu za njih i njihovu djecu. Alenka Bujan i Nikolina Marinić održale su prezentaciju, a potom je roditelje zanimalo na koji način će se vrednovati znanje i kako će nastava funkcionirati.

Alenka Bujan i Nikolina Marinić iz Ministarstva obrazovanja

– To su potpuno nove metode i tehnike rada kojim će se učenike aktivirati da se čim više uključe u nastavni proces i da nauče učiti za sebe. Učit ćemo ih da znaju kritički procjenjivati, ali i argumentirati, da uoče smisao i povezanost i da to znanje mogu primijeniti. Djeca sada misle, primjerice, da samo na hrvatskom moraju pisati ispravno, a na drugim predmetima ne. Sve vežu uz jedan predmet i zapravo uče za ocjenu, a ne za sebe i svoje znanje – istaknule su članice mentorskog tima, napomenuvši kako će tableti koje će učenici dobiti biti alat za učenje, ali i provjeru znanja te povratne informacije učiteljima. – Nemojte očekivati nakon ove godine previše, tek smo u eksperimentu. Budite zadovoljni s malim koracima – rekla je Bujan. – Važno je napomenuti da je ovo tek eksperimentalni program, na kraju godine vidjet ćemo što je dobro, a što nije – rekla je ravnateljica OŠ Matija Gubec Sanja Knezić, istaknuvši kako će djeca će kroz novi program učiti više stvarima koje će im koristiti u svakodnevnom životu.

OSNOVNA ŠKOLA STJEPANA RADIĆA BRESTOVEC OREHOVIČKI

Više pozornosti pojedincu

Učiteljica Jasminka Končić

Zdenko Kobeščak

Ravnatelj OŠ Stjepana Radića Brestovec Orehovički Zdenko Kobeščak na reformu gleda s optimizmom. – Glavni ciljevi reforme su rasteretiti učenike i učiniti nastavu zanimljivijom. Neke stvari su započele već i prije samog početka provođenja eksperimentalnog programa, a to je da se više pozornosti posvećuje svakom učeniku – rekao je Kobeščak, dok je učiteljica 1. razreda Višnja Borovčak rekla kako se nada se će reforma rasteretiti učenike. - Mislim da će reforma unaprijediti sustav obrazovanja. Vjerujem da neće započeti i prekinuti se zbog promjene vlasti ili sličnih razloga, jer ima puno ljudi koji su ušli u reformu s jednakim žarom kao i ja te da ćemo zajednički raditi na unapređenju školstva – kaže učiteljica Višnja. I u PŠ Orehovica prvašići uče po novom programu, a novina je da uče i informatiku kao izborni predmet. Njihova učiteljica Jasminka Končić kaže da je za procjenu uspješnosti reforme još prerano te da je ona na leđima učitelja. - Od samog sadržaja novina je da se u 1. razredu ne uče više pisana slova, a u prirodi su dodane neke teme kojih prije nije bilo. Dakle, ima nekih promjena, no nije sve totalno drugačije nego prije – kaže učiteljica.

OSNOVNA ŠKOLA JOSIPA BROZA KUMROVEC

Trećina sadržaja u digitalnom obliku

Učitelj informatike Nenad Sušec

Ravnateljica OŠ Josipa Broza Željka Töpfer

Zahvaljujući ovom programu, u OŠ Josipa Broza Kumrovec stigle su tri pametne ploče, a čekaju da još stignu i tableti. - Smatram da treba iskoristiti sve prednosti koje tehnologija pruža. Korištenje tehnike također je jedan oblik individualizacije pristupa svakom pojedinom učeniku u nastavi – kaže ravnateljica Željka Töpfer, dok je učitelj informatike Nenad Sušec istaknuo kako je cilj ovakvog programa povećati kompetencije učenika u rješavanju problema, poticati kritičko razmišljanje, veća motivacija i zadovoljstvo učenika. - 30% nastavnog sadržaja bit će u digitalnom obliku, čime bi se učenicima olakšale teške školske torbe. Pored udžbenika, svaki će učenik dobiti i tablet kojim će moći besplatno pristupati internetu u školi i kod kuće rekao je - Sušec. Marko, učenik 7. r, raduje se kurikularnoj reformi. – Udžbenici su tanji i lakše bude to sve skupa, ima manje gradiva. Kad dođu tableti, učenje će biti mnogo zabavnije i lakše – rekao nam je Marko.

GIMNAZIJA A.G. MATOŠA ZABOK

'Učenici neće manje učiti'

ravnateljica Bibijana Šlogar

prof. hrvatskog jezika Sandra Babnik Lončar i Dinka Tomašković-Presečki

Gimnazija Antuna Gustava Matoša iz Zaboka jedina je srednja škola u našoj županiji koja je ušla u eksperimentalni program, koji se provodi u svim prvim razredima. Ravnateljica Bibijana Šlogar je objasnila da su nastavni materijali i dalje udžbenici i radne bilježnice, s pristupom elektronskom dijelu zadataka, a učenici mogu rješavati zadatke na online platformi. Profesori se usavršavaju desetak sati tjedno, a tu su i razlike u praćenju učenika i metodama poučavanja te promjene u ocjenjivanju. – U ovom trenutku se ne osjeća administrativno rasterećenje profesora. Moram naglasiti da nije istina da će učenici manje učiti. Oni će učiti i dalje – naglasila je Šlogar i dodala kako je dobivena sloboda da se formira nastava kako oni misle da je najbolje. - Promjene su velike u samom programu, on je tematski. Lektira više ne polazi od antike, krećemo od onih knjiga koje su njima bliske, knjiga 20. i 21. st. Naglasak je na pisanju, govorenju, slušanju i čitanju s razumijevanjem – objasnile su profesorice hrvatskog jezika Sandra Babnik Lončar i Dinka Tomašković – Presečki. Dvije učenice prvih razreda, Ema Vrgoč i Hana Sivec, rekle su nam da se ne boje reforme i da se promjene već sada vide.



Još članaka iz "Županija"

Facebook