Prethodni članak
Sljedeći članak

KUKEC: Nemam kantu za otpad, smeće mi ne odvoze, no računi mi uredno dolaze

Vilko Kukec iz Belca pitao je jednom suca da kako se zove usluga u Hrvatskoj kada ti žele naplatiti uslugu koju nisu izvršili. Sudac mu je na to odgovorio da otkud je on to najpametniji


Vilko Kukec iz Gornje Selnice kod Belca jedan je od rijetkih primjera ljudi u Hrvatskoj koji su se odlučili ne plaćati 'smeće', odnosno odvoz otpada, zbog čega je često i na sudu. Njegovo obrazloženje i zaključak je da smeće ni ne stvara te da otpad većinom reciklira, zbog čega ne misli plaćati preskupe račune usluge koju ne koristi. - Ja kantu nisam ni preuzeo, dakle, nemam je, niti se od mene smeće odvozi, a računi mi uredno dolaze. Račune ne plaćam, niti ne mislim plaćati uslugu koju ne koristim - ispričao je Kukec.

Tužbe i zastare

Dakle, njemu tužbe redovito dolaze, a on račune odbija plaćati. Za šesteročlanu obitelj mjesečno mu dolaze 94, 62 kune. Ovršiti ga ne mogu jer ne prima plaću ni mirovinu, a slučajevi su mu već par puta otišli u zastaru. - Jedina je sreća kaj mu nisu imali gde zeti novce. Pogledajte moje dvorište, jel je ono zameteno u smetju? Nije. Žena pomete kuhinju i baci na gnoj. Ljuske od jaja bacimo na gnoj i to kokoši pojedu. Vrećicu od šećera, primjerice, skurimo u peći. Trošimo mast, a ulja vrlo malo kroz godinu, tako da ni tih plastičnih boca nemamo. Neko veli da ja zagađujem. Ja mislim da delam manju štetu nego da se ta boca kotura godinama negdje. Obelki od krumpira kuhaju se pajcekima. Pepeo iz šparheta bacamo na gnoj. Gnoj odvozimo na njivu. Na njivi posijamo kukuruz i repu. S kukuruzom i repom hranimo pajceke. Pajceka shranimo i imamo mesa, špeka i cvrčki. Jedemo 90 posto domaću hranu i nismo ovisni o šopinzima i ne stvaramo toliko smeće. Doma imamo zaokruženi ciklus recikliranja i proizvodnje - tvrdi Kukec, pojašnjavajući da se jedno zdravo obiteljsko gospodarstvo na selu ne može uspoređivati s jednom obitelji koja živi u stanu. – To sam dokazal bil jednom još u vrijeme dok je tata bio živ, kada su njega tužili radi neplaćanja smeća – kaže Kukec.

Skupi paušal, zlatna kanta

Zadnji put je na Općinskom sudu u Zlataru pitao suca: 'Dajte vi meni objasnite kako se zove radnja u Hrvatskoj kad ti netko izvlači novce i želi naplatiti neuslugu, odnosno uslugu koju nije izvršio'. - Nisam dobio odgovor, već samo pitanje otkud sam ja najpametniji - ispričao je Kukec. Komunalac Konjščina ovih je danas poslao novi cjenik usluga.

- Tu je sve obrazloženo. Tako će domaćinstvo bez predaje miješanog komunalnog otpada mjesečno plaćati 69, 16 kuna. Godišnje taj paušal iznosi 829 kuna. Pa kroz par godina ta je kanta zlatna, kad je toliko treba plaćati. Taj skupi paušal je čisti porez na budale. Tko to potpiše, znači da to sve prihvaća. Ja neću ništa potpisati. Jedino me mogu zaprijeti. Ja budem kupio vreću i ako budem imao kakav otpad otpeljal ga budem u Tugonicu, platil upad i tamo odložil smeće. Da ga peljam taxijem godišnje me bude došlo jeftinije nego sada - smatra Kukec.

Fiksni i varijabilni dio

U Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača rekli su nam da do stupanja na snagu Uredbe o komunalnom gospodarstvu (NN 50/2017) otpad su trebali plaćati samo oni koji su ga imali odnosno od koga je davatelj usluge preuzeo otpad. - Sada se treba plaćati fiksni dio cijene otpada cijele godine, a varijabilni prema evidenciji davatelja usluge o preuzetom otpadu od potrošača. Nažalost, takvi naši sugrađani su u vrlo teškoj situaciji, a nama u udruzi su znali doći ljudi koji su rekli „najsretniji bi bio da mogu plaćati svoje režije jer tada znam da imam posao i plaću“. Pravo davatelja usluge je da pokuša naplatiti svoj trošak, a u ovakvim slučajevima to se niti ne isplati jer su davatelju usluge troškovi veći nego može naplatiti. Teško je tu nešto komentirati kod ovakvih životnih priča – rekao je tajnik HUZP-a Tomislav Lončar.

Još članaka iz "Zlatar"

Facebook