Prethodni članak
Sljedeći članak

'Povratak u Hrvatsku nije opcija, u inozemstvu su nam bolje poslovne prilike i daljnje edukacije'

Tridesetogodišnja Sanja Sviben iz Gornje Stubice doktorirala je i trenutno je na postdoktoratu na prestižnom Max Planck Institutu u Njemačkoj gdje se bavi znanstvenim istraživanjima, 24 – godišnja Doroteja Postonjski iz Sv. Križa Začretja nakon trećeg razreda srednju je školu završila u Italiji, a onda diplomirala političke znanosti i njemački jezik na Macalester Collegeu u Minnesoti, 19-godišnja Dorotea Hanžek iz Bedekovčine je na prvoj godini studija na University of Montevallo u Montevallu u Americi, smjer kineziologija, vježba i nutricionizam

Danas više nije rijetkost da se mnogi mladi odlučuju upisati studije u inozemstvu, pa tako i mnoge Zagorke i Zagorci uspješno studiraju u bližim i daljim zemljama u Europi, ali i na drugim kontinentima. Za neke je odlazak iz rodnoga kraja više, a za druge manje težak, no snaći se u sasvim novoj sredini, s drugačijim mentalitetom ljudi, jezikom, kulturom iziskuje mnogo, prije svega, volje i želje za uspjehom.

Iz Hrvatske za znanstvenim istraživanjima


Tridesetogodišnja Sanja Sviben iz Gornje Stubice radi doktorskog studija na Max Planck Institutu za molekularnu fiziologiju biljaka, u Postdam u Njemačku odselila je prije 5 godina, nakon što je završila diplomski studij molekularne biologije na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu.

– Tijekom studija volontirala sam na Institutu Ruđer Bošković gdje sam se upoznala s temom biomineralizacije te sam odlučila upisati doktorski studij gdje bih mogla naučiti više o toj tematici. Nažalost, u Hrvatskoj to nije bilo moguće zbog čega sam odlučila nastaviti svoje školovanje u inozemstvu – započela je Sanja svoju priču. Nakon tri godine, doktorat je obranila iz područja stanične biologije, a svoje je školovanje odlučila nastaviti na Max Planck Institutu za koloidnu kemiju i međufaze, gdje je trenutno zaposlena kao postdoktorand i proučava skakavce te se bavi elektronskom mikroskopijom. Sanja nam je otkrila da se doktorski studij na Max Planck Institutu ne plaća, što joj je zapravo uvelike olakšalo odluku i mogućnost studiranja u inozemstvu.

- Ako kandidat nakon intervjua bude prihvaćen kao doktorand, to podrazumijeva stupanje u radni odnos te potpisivanje ugovora o zaposlenju u trajanju od 3 do 4 godine. Tijekom trajanja ugovora doktorand prima mjesečnu plaću kojom pokriva troškove življenja – kaže Sanja, dodavši kako se u početku služila engleskim jezikom kao službenim na Institutu kojega i usavršava, a njemačkim se mogla dobro služiti s temeljnim znanjima iz srednje škole.

Prestižne nagrade

 Iako su joj život i svakodnevica uglavnom uvjetovani zvanjem i većinu vremena provodi baveći se istraživanjima jer, kako kaže, voli se baviti znanošću, s kolegama znanstvenicima rado se druži i izvan instituta. – U prirodi, gradu, biciklirajući ili pripremajući jela tipična za njihovu ili moju kulturu. Što se tiče života studenta/mladog čovjeka u Hrvatskoj naspram Njemačke, definitivno je više sadržaja u smislu kulture, edukacije i zabave ovdje. Potsdam je vrlo internacionalan grad u kojem boravi mnogo studenata i mladih obitelji. Često vrvi turistima, ali ima jednu ležernu dinamiku koja mi odgovara. Kultura življenja je drugačija što se pozitivno odrazilo na moju kvalitetu življenja – ispričala nam je Sanja i zaključila kako trenutno nema planove za povratak u Hrvatsku.

- Razlog tome je velikim dijelom faza moje znanstvene karijere, gdje mi je vrlo važna kvaliteta i stručnost znanstvene sredine u kojoj radim te mogućnost učenja i razvijanja tehnika koje su relativno nove u svijetu znanosti. Mislim da bi u Hrvatskoj to bilo znatno teže ostvariti. S druge strane, razlozi su i privatne prirode budući da je moj partner također znanstvenik i mislim da bi se teško prilagodio na život u Hrvatskoj. Glede budućnosti, na trenutnom institutu se namjeravam zadržati dvije do tri godine nakon čega bi voljela promijeniti znanstvenu sredinu i preseliti se u neku drugu državu – rekla je Sanja, koja se tijekom studija u inozemstvu može pohvaliti i mnogim malim znanstvenim otkrićima koja su joj omogućila objavu njenog istraživanja u prestižnom časopisu Nature Communications, ali i nagrade koje je dosad primila.

Naime, Institut joj je lani dodijelio Jeff Shell nagradu za najuspješnijeg doktoranda, a ovaj mjesec primila je i prestižnu Otto Hahn medalju za znanstvena dostignuća. Zapravo se njenim dostignućima, uspjesima i nagradama malo tko može pohvaliti, a upravo joj ona daju vjetar u leđa za daljnjim istraživanjima i karijerom koja ju, kako sada stvari stoje, neće vratiti u Hrvatsku.

Diploma iz političkih znanosti i njemačkog


A o povratku u Hrvatsku ne razmišlja niti 24 – godišnja Doroteja Postonjski iz Sv. Križa Začretja, koja je iskoristila priliku i nakon tri razreda jezične gimnazije u Zaboku, sa stipendijom na dvogodišnjem programu na United World College of the Adriatic, preselila u Italiju. Iako je tada još razmišljala o povratku doma i upisati pravni fakultet, odlučila se ipak za studij ''preko bare''. Na jesen 2013. upisala se na Macalester College u Saint Paulu u Minnesoti, a u svibnju prošle godine diplomirala je političke znanosti s fokusom na međunarodne odnose i pravo, a uz to i njemački jezik. - Nakon diplome odlučila sam ostati ovdje i raditi. Radim već 10 mjeseci kao pripravnik u jednoj odvjetničkoj firmi, gdje planiram ostati još godinu dana, a onda upisati doktorski studij. Gledam na život otvorenih očiju i povratak u Hrvatsku nije nešto o čemu ne razmišljam, ali trenutačno se vidim u inozemstvu zbog prilika u smislu posla i daljnje edukacije - rekla nam je Doroteja, napomenuvši da je u Americi obrazovanje privatizirano i cijeli je sistem obrazovanja drugačiji od onog u Hrvatskoj. Troškovi studija kreću se od 10 tisuća do 70 tisuća dolara godišnje, no ona je dobila punu stipendiju, baziranu na financijskim prilikama kao i prijašnjem uspjehu te je, kaže Doroteja, neizmjerno zahvalna na prilikama i financijskim resursima, koji su joj omogućili studij i priliku za karijeru o kojoj je sanjala.

Podrška obitelji

 No, kaže, mladi Amerikanci nisu previše drugačiji od mladih Hrvata u smislu zabave ili studentskog života. - Možda je drugačije jer za vrijeme studija živiš na kampusu i većina stvari se dešava na samom kampusu. Mislim da je najveća razlika da su mladi Amerikanci više angažirani u društvu – kaže Doroteja. Ni njoj jezik nije stvarao probleme, zahvaljujući profesorima i učiteljima u osnovnoj i srednjoj školi, što joj je omogućilo puno lakšu prilagodbu u Americi, u čemu ju je njezina obitelj, kaže sto posto podržala. – Bez njih ne bih uspjela. Jako sam bliska sa svojim roditeljima i sa svojom sestrom i bratom i naravno da mi nedostaju. Ali nakon toliko godina života u inozemstvu nekako se privikneš na nedostajanje. Nikad nisam imala problem pretvoriti mjesto gdje radim i živim u dom i nisam previše vezana za samo mjesto koliko za ljude. A imati to sidro u ljudima znači da si doma svugdje. U Zagorje dolazim jednom godišnje. Za vrijeme studija je bilo lakše jer imaš više slobodnih dana. No, mislim da je uspjeh činjenica da je jedna Dorica iz Mirkovca u Zagorju koja je odrasla u radničkoj obitelji  dospjela do jednog elitnog fakulteta u Americi, diplomirala s 3.7 GPA i počela profesionalnu karijeru na drugom kraju svijeta. Veliki dio mog uspjeha je zasluga mojih roditelja koji možda nisu uvijek mogli biti materijalno uz mene, ali njihova podrška i način na koji su me odgojili su me do doveli do onog što sam danas – zaključila je.

Život studenata sportaša


Devetnaestogodišnja Dorotea Hanžek iz Bedekovčine maturirala je prošle godine u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša u Zaboku te je trenutno na prvoj godini studija na University of Montevallo u Montevallu u Americi, smjer kineziologija, vježba i nutricionizam. Živi na kampusu, a kako kaže, zadovoljna je uvjetima na američkom koledžu. Prima punu stipendiju, a kako kaže sretna je zbog toga jer je studij u Americi dosta skup. - Cijene studija su vrlo različite i ovise o mnogim faktorima odnosno o renomeu fakulteta, veličini, radi li se o privatnom ili javnom fakultetu, u kojoj državi ili gradu se nalazi – ispričala nam je Dorotea koja je inače vrsna tenisačica te i u Americi trenira tenis. - Prema ugovoru koji smo potpisali s fakultetom cijena jedne godine studija (tu spadaju predavanja, stan i hrana, osiguranje od sportskih ozljeda, trening i sve u vezi treninga i putovanja na susrete  protiv drugih fakulteta itd.) je oko 38.000 $ - priča Dorotea i dodaje kako je njezina obaveza prema fakultetu je da igra za njih tenis, poželjno je da što više pobjeđuje i da ispunjava zadani kriterij prosjeka ocjena. - Od idućeg semestra  planiram i malo raditi na fakultetu kako bi zaradila dodatni džeparac jer sada vio-karte na relaciji Hrvatska-SAD plaćaju moji roditelji – rekla je Dorotea koja se, kako je ispričala, ispočetka nije mogla zamisliti da će studirati na drugom kraju svijeta. 

– Zadovoljna sam s postignutim. Nedavno sam dobila pismo s fakulteta u kojem me obavještavaju da sam obzirom na svoja postignuća  i ocjene imenovana na Dean's List, a to je poput Dekanove nagrada u Hrvatskoj – pohvalila se Dorotea. Tu su i nezaobilazni sportski uspjesi koje je postigla. - Imali smo odličnu sezonu u kojoj smo postavili nekoliko rekorda: omjer pobjeda i poraza nam je fantastičnih 21-3, prvo smo uspjeli dobiti i regionalni rang, a potkraj sezone smo i prvi puta u povijesti sveučilišta dobili nacionalni rang 30. To je zaista veliki uspjeh, pogotovo kada se zna koliko sveučilišta u Americi se natječe. Također i konferencija prati i akademske i sportske uspjehe svih natjecatelja  pa sam nedavno uvrštena i na 2018 GSC Academic Honorr Roll – govori Dorotea.

Povratak u Hrvatsku

S prilagodbom života u Americi, kako kaže, nije imala problema jer je odlično govorila engleski, a tijekom srednje škole je pohađala sportska natjecanja. Ono što izdvaja kao posebnost života u Americi je organiziranost i isplaniranost.

- Studenti sportaši nemaju nikakvih privilegija kod profesora, jedino što možemo izostati povremeno s nekog predavanja i to uz potvrdu trenera. Svaki dan poprilično popunjen. Nekim danima imamo već u 6:30  teretanu i kondicijski trening pa onda slijede predavanja, popodnevni teniski treninzi, mali odmor i večera i onda učenje, osim ako nismo na putu na neki susret ili turnir. Kada je sezona u tijeku, raspored je jako naporan, puno se putuje, ali je i to jedno krasno iskustvo – priča nam Dorotea. Na naše pitanje planira li se vratiti u Hrvatsku odgovara kako to nije isključeno.  - Namjeravam sa što boljim uspjehom završiti svoj studij.  Moj momčadski fizioterapeut je također i moj profesor pa me već sada savjetuje i usmjerava tako da je moj krajnji cilj jednog dana raditi za profesionalnu sportsku momčad ili eventualno biti dio tima nekog profesionalnog sportaša. A opet, ovaj studij mi daje razne mogućnosti, nije niti isključeno da se vratim u Hrvatsku – govori nam Dorotea za kraj.

Još članaka iz "Zagorski list"

Facebook

Na pojedinim dionicama autocesta i ostalih cesta u tijeku su radovi na obnovi ili izgradnji kolnika te košnje pa vozače molimo za strpljenje i upozoravamo ih da poštuju privremenu prometnu signalizaciju i ograničenja brzine. A1 Zagreb-Ploče: -...

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program