Autori: Marijan Lipovac, Zoran Gregurek

Od siline eksplozije popucala su stakla na okolnim zgradama, među ostalim na Titovoj rodnoj kući, gostionici »Kod starog« preko puta i upravnoj zgradi Etno-sela »Kumrovec«.

Okolno područje zatvoreno je ubrzo nakon eksplozije, krapinsko-zagorska policijska uprava u suradnji s varaždinskom i zagrebačkom policijom te slovenskim MUP-om blokirala je sve izlaze iz Kumrovca na devet punktova, a većina vozila iz smjera Kumrovca bila je zaustavljana.
Policija je obavila razgovor s noćnim čuvarom u Etno-selu koji nije bio dostupan novinarima. Iz Zagreba su došli i vještaci da obave očevid, koji je otežala kiša koja je padala cijeli dan.

Svi Kumrovčani jednoglasno su osudili vandalski čin rušenja spomenika svom najpoznatijem sinu. Najoštriji u osudi bio je načelnik Općine Kumrovec Srećko Blažičko, koji rušenje spomenika naziva fašističkim činom. »Tito je bio borac protiv fašizma i vjerojatno su to napravili njegovi neprijatelji. Riječ je o bolesnoj osobi i vjerujem da će ga snaći odgovarajuća kazna«, rekao je Blažičko.

Općinski vijećnik Branko Greblički Ventek istaknuo je da se treba pitati koji su uzroci rušenja spomenika. »Najžalosnije je da političari i povjesničari svađaju hrvatski narod i pitamo se koji je spomenik sljedeći. Možda će netko dignuti u zrak i spomenik Lijepoj našoj u Zelenjaku«, dodao je.

Rušenje spomenika najoštrije su osudili predsjednik Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, predsjednik SDP-a Ivica Račan, predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić i predsjednik SAB-a Ivan Fumić. Od lokalnih političara prvi se oglasio čelnik HDZ-a u Krapinsko-zagorskoj županiji i saborski zastupnik Vladimir Pleško, koji je istaknuo povijesne zasluge Josipa Broza Tita.
»Smatramo da je on povijesna ličnost koja je pridonijela razvoju naše županije, Hrvatske i Hrvata. Ovaj čin je neprimjeren današnjem vremenu i ne može se tolerirati. Riječ je o zlodjelu prema Zagorju i hrvatskoj povijesti«, kazao je Vladimir Pleško na konferenciji za novinare održanoj uz znanje stranačke središnjice.

Pleško nije želio prejudicirati tko je počinitelj i što je povod rušenju, no spomenuo je da je čelnik HSP-a Anto Đapić ljetos »dao inicijativu za rušenje spomenika«. »Ja sam tada izjavio da treba razlučiti Tita kao antifašista koji je Ustavom iz 1974. omogućio Hrvatskoj da postane samostalna, od Tita koji je znao ili nije znao za zlodjela počinjena nakon II. svjetskog rata«, dodao je Pleško.

Uz brojne novinare i snimatelje kojima je bio dopušten pristup samo do živice udaljene 30 metara od Titove rodne kuće, u Kumrovec su došli čelnici Krapinsko-zagorske županije te Titovi poklonici i čelnici partizanskih udruga.

Niti Titovim poklonicima i čelnicima partizanskih udruga nije bio omogućen pristup do mjesta na kojem se tradicionalno okupljaju na godišnjice smrti i rođenja svog negdašnjeg vođe, nego su samo u nevjerici gledali obezglavljenu skulpturu kako leži na zemlji.

Predsjednik Saveza društava »Josip Broz Tito« Tomislav Badovinac rekao je da su spomenik srušili »plaćenici i fašisti«, dok je potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca Vinko Šunjara optužio »poražene snage koje nemaju drugih argumenata osim sile« te dodao da mu nije jasno kako su se te snage toliko ohrabrile.

Među Kumrovčanima koji su vijest najteže primili svakako je šezdesetdevetogodišnji Dragutin Vulama. On je svojedobno izrađivao male replike Augustinčićeva spomenika, osobno je poznavao Tita, a njegov otac Alojz bio je školski kolega »malog Jože«. Vulama i danas prepričava zgodu kad su njegov otac i budući predsjednik Jugoslavije kao djeca u Sutlinu rukavcu ulovili mrtvog šarana, oprali ga u octu te ga prodali župniku u Tuhelju koji je povjerovao da je riječ o netom ulovljenoj ribi.
»Nemojte napisati da sam izrađivao replike Titova spomenika jer će možda netko i mene dignuti u zrak. Ne znam kaj bi rekel. Teško je vjerovati da u 21. stoljeću u ljudima postoji takva mržnja, posebno jer smo 1945. doživjeli oslobođenje od onoga protiv čega je bila cijela Europa. Ja sam vezan uz ovaj spomenik zbog Augustinčića, jer to je bilo jedno od njegovih najboljih umjetničkih djela. Figura je bila povijesna i umjetnička a ne politička, to je naša povijest i ne znam zašto je se sramimo. Narod bez povijesti nije nacija, a ovo ne koristi ni Hrvatskoj ni onima koji su to napravili«, rekao je Vulama.

Kao i mnogi Kumrovčani, i on je vijest čuo ujutro i ostao šokiran. Titov daljnji rođak Božidar Broz, rođen 1942. upravo u njegovoj rodnoj kući, smatra da eksploziv pod Titov spomenik sigurno nisu postavile osobe iz Zagorja. »Žalosno je da se događa ovakva ljaga i sramota za Hrvatsku i hrvatski narod, pogotovo nakon što su nam se sve stranke koliko-toliko pomirile i dogovorile da se ide u Europu«, kaže Broz.

Augustinčićev spomenik Josipu Brozu Titu nepoznate su osobe pokušale srušiti i u srpnju 2001., kada je uz njegovo postolje nađena vreća s eksplozivom koji su policajci na vrijeme deaktivirali. Hoće li šteta uskoro biti sanirana zasad nije poznato, a ne zna se niti hoće li se otkinuti dijelovi Titove skulpture moći ponovno pričvrstiti. Ne bude li to moguće, vjerojatno će se napraviti novi brončani odljev spomenika prema dvama gipsanim odljevima koji se čuvaju u Augustinčićevoj galeriji u Klanjcu.

Kopije kumrovečkog spomenika nalaze se i u nekoliko mjesta bivše Jugoslavije, a jedna od njih je i u klanječkom parku. Ne zna se niti ima li šteta u Titovoj rodnoj kući koja je do daljnjega zatvorena za posjetitelje.