Prošlogodišnja istraživanja - iskopavanje i pažljivo prosijavanje arheoloških kulturnih slojeva (foto: dr. Tatjana Tkalčec)

Da naše Zagorje obiluje brojnim povijesnim lokalitetima i nije neka novost. A ima ih zaista mnogo i to vrlo različitih, od najpoznatijeg nalazišta pračovjeka na Hušnjakovom do onih ne toliko poznatih široj javnosti. Jedan od takvih lokaliteta je i plemićki grad Vrbovec pokraj Huma na Sutli.

Vrbovec je srednjovjekovni burg kojeg se istražuje već dugi niz godina. Posljednja istraživanja rađena su prošle godine, a nažalost ekonomska kriza nije mimoišla niti projekte u kulturi, pa ove godine nisu pronađena sredstva za nastavak istraživanja i konzervatorskih radova. Kako bismo vam približili ovaj zanimljivi lokalitet, a široj javnosti gotovo nepoznat, razgovarali smo s dr. Tatjanom Tkalčec, višom asistenticom na Institutu za arheologiju, voditeljicom istraživanja i konzervatorskih radova na lokalitetu plemićki grad Vrbovec.

Iako su i ranije istraživači pokazivali interes za ovaj lokalitet, prva sustavna istraživanja započela su tek 1987. godine.

- Istraživanja su započela na inicijativu današnjeg ravnatelja Instituta za arheologiju, prof. dr. sc. Željka Tomičića, koji je prepoznao značaj ovog naizgled malog srednjovjekovnog burga. Vrbovečki burg, iako površinom mali, bio je središtem srednjovjekovnog arhiđakonata, koji po toj utvrdi nosi i ime. Vrbovec je bio sijelom bogatih plemenitaških obitelji, bio je i u vlasništvu samih kraljeva. Zanimanje za taj lokalitet pokazali su i stariji istraživači, povjesničari i povjesničari umjetnosti, spomenimo samo svima dobro poznata imena poput Josipa Klemenca, Emilija Laszowskog, Vjekoslava Klaića, zatim Gjure Szabe i Anđele Horvat. Prva stručna arheološka iskopavanja poduzeta su te 1987., a potom i 1994. To su bila iskopavanja pokusnog karaktera i njima se željelo utvrditi stanje kulturnih slojeva, dobiti uvid u stanje zidova i gabarite arhitekture. Voditelj tih pokusnih istraživanja, prof. Tomičić, 2001. je uspio organizirati nastavak daljnjih radova i to sustavnih – kronološki je posložila događanja dr. Tkalčec.

Godine 2004. započelo se i s prvim konzervatorskim radovima na otkrivenoj arhitekturi. Ti su radovi povjereni njoj. Dakle, dr. sc. Tatjana Tkalčec dobila je i ukupno vodstvo nad svim arheološkim istraživanjima od 2005. nadalje. Radovi su financirani od strane Ministarstva kulture, Općine Hum na Sutli i Krapinsko-zagorske županije, a veliku pomoć pružala je i tvrtka Vetropack Straža. U terenskim radovima su bili angažirani brojni arheolozi te studenti arheologije kao i brojni lokalni mještani od kojih su nekolicina postali stalni i dugogodišnji članovi arheološke pomoćne ekipe. Konzervaciju zidova obavlja tvrtka Arhitekton d.o.o. iz Poredja. Konzervaciju i restauraciju pokretnih predmeta obavljaju konzervatorski odjeli Arheološkog muzeja u Zagrebu i Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Prezentacija istraživanja na izložbi sljedeće godine

- Svi ostvareni rezultati na plemićkome gradu Vrbovcu pokazatelj su ustvari jednog uspješnog timskog rada. Iako su se radovi svih ovih osam godina sustavnih istraživanja odvijali vrlo skromnim sredstvima, nikako dostatnim za sve složene procese koji obuhvaćaju arheološko-konzervatorska istraživanja jednog ovako značajnog, arheološki i konzervatorski vrlo kompleksnog srednjovjekovnog lokaliteta. Valja napomenuti da su uz sama arheološka iskopavanja i konzervaciju iskopane arhitekture provedene i brojne analize – radiokarbonske, arheobotaničke, zooarheološke, zatim konzervacija pokretnih keramičkih, metalnih i koštanih predmeta. Iako su radovi nerijetko uključivali i volonterski rad članova arheološke ekipe, ipak su se odvijali svake godine redovito sve do eto, ove, 2009. godine, kada država nije bila u mogućnosti izdvojiti ikakva sredstva za nastavak radova. No, upravo je ova godina možda jedan ispit za sve uključene u ovaj projekt, Institut za arheologiju i lokalnu zajednicu – Općinu Hum na Sutli, kao i Krapinsko-zagorsku županiju, ispit koji bismo trebali položiti na taj način da zajedničkim snagama pokažemo da se ovaj vrijedan, nazovimo to tako –arheološki tek „načet“ lokalitet, neće prepustiti zubu vremena – smatra dr. Tkalčec te dodaje kako je u tom smislu Institut za arheologiju, a u uspješnoj suradnji s Muzejima Hrvatskog zagorja, poduzeo pokretanje objave znanstvene monografije o dosadašnjim arheološkim istraživanjima ovog srednjovjekovnog plemićkog grada kod Huma na Sutli.

U taj su rad uz radove arheološke voditeljice dr. Tatjane Tkalčec, uključeni brojni suradnici iz drugih domaćih i inozemnih institucija i rezultati njihovih istraživanja, i to iz Biološkog instituta Jovana Hadžija Slovenskog raziskovalnoga centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti Ljubljana, zatim Odjela za povijest Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Botaničkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, pa Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu te Leibniz-Labor für Altersbestimmung und Isotopenforschung Christian-Albrechts Univerziteta u Kielu i Beta Analytic Inc. Miami, Florida.

- Monografija, kao i muzejska izložba koju organiziraju Muzeji Hrvatskog zagorja u suradnji s Institutom, bit će prezentirane ujesen 2010. godine u Dvoru Veliki Tabor i dat će kako stručnoj, tako i široj javnosti uvid u sve dosadašnje rezultate arheoloških istraživanja kao i u značaj samoga lokaliteta. Nadam se da će takva prezentacija ujedno biti i poticaj za osiguravanje nužnih financijskih sredstava za nastavak daljnjih radova na lokalitetu. Uvjerena sam da će i lokalna zajednica, Općina Hum na Sutli, svojim angažmanom poput urednog i redovitog održavanja lokaliteta, dati svoj doprinos u ovim kriznim vremenima, koja su uvelike udarila na radove na zaštiti kulturne baštine. Očekujemo i angažman županijske i općinske turističke zajednice, jer samo takva aktivna suradnja je ono nešto što daje poticaj za dalje i što predstavlja premosnicu u ovakvim vremenima – veli dr. Tkalčec.

Brojni nalazi, pa i oni neočekivani

Dr. Tkalčec približila nam je i što su pokazala istraživanja na lokalitetu i kakvi su nalazi pronađeni.

- Burg Vrbovec ili plemićki grad Vrbovec, kako je danas već uvriježen njegov naziv, smješten je na brijegu iznad doline rijeke Sutle, u Klenovcu Humskom, nedaleko Huma na Sutli. U pisanim se izvorima spominje od 13. pa do sredine 15. stoljeća. Bio je sijelom značajnih plemića, plemićkih obitelji poput grofova Celjskih, a kako novija istraživanja pokazuju, početkom 16. stoljeća je ovaj položaj, već napušteni srednjovjekovni grad, bio i u vlasništvu velikaške obitelji Rattkay. Arheološki je otkriven tlocrt jezgre burga s troprostornom podjelom prizemlja sjevernog stambenog i rezidencijalnog kompleksa, zatim je otkrivena istočna manja prostorija trapezoidnog tlorisa, dvorište plemićkog grada s cisternom u jugozapadnom dijelu te moćna branič-kula na južnom dijelu. Pojedini ovi objekti tek su naslućeni ispod još uvijek neistražene površine, a u cjelini je istražen sjeverni dio lokaliteta na kojem su svi zidovi konsolidirani i konzervirani te dio dvorišta. Arheološka istraživanja izvan jezgre burga ukazala su i na postojanje zidova i prostorija istočno uz bedemski plašt. Od pokretnih nalaza pronađeni su uglavnom nalazi iz najmlađih slojeva burga – pokazatelji korištenja ovoga lokaliteta u 16. stoljeću, mnoštvo životinjskih kostiju, ulomaka keramičkih lonaca i dijelova pećnjaka od kaljevih peći. Osobito su značajni takvi nalazi iz razdoblja zadnjih godina korištenja burga. Čini se da je sredinom 15. stoljeća burg stradao u požaru te su urušeni zidovi, izgorjele stropne grede i ostala građa prekrile upravo te dokaze načina života plemića u 15. stoljeću. Arheološka lopatica ih je iznijela na svjetlo dana. Pronađeni su također kuhinjski lonci, ali i bogate gotičke keramičke čaše, vrčevi iz majolike, zatim brončani, lijepo ukrašeni noževi, staklene čaše, bogato ukrašeni pećnjaci i drugi pokazatelji standarda gospodara plemićkoga burga. Ukus i potrebu za ukrašavanjem svoga grada, kao i potrebu za iskazivanjem svog socijalnog statusa, Celjski su prezentirali i bogato ukrašenom kamenom arhitekturom, tzv. „češkim prozorima“ – priča nam dr. Tkalčec.

No, na samom lokalitetu pojavili su se novi i neočekivani nalazi.

- Ono što je arheologija potpuno novo i neočekivano donijela, jesu i dokazi o drevnijoj starosti burga kao i o njegovom dužem korištenju. Pronađeni su slojevi s nalazima koji ukazuju na život na lokalitetu već krajem 12. stoljeća, a svakako u prvoj polovici 13. stoljeća, iako se do tada smatralo da je burg podignut možda tek nakon provale Tatara u naše krajeve 1242. godine. Arheološki nalazi iz 16. stoljeća ukazuju na to da se na već porušenom srednjovjekovnom burgu obnovio život, na pojedinim njegovim dijelovima, a to nam je do sada također bila potpuna nepoznanica – veli naša sugovornica.

Lokalitet konzerviran, čeka se nastavak istraživanja

Dio lokaliteta koji je istražen konzerviran je i zaštićen. Nadamo se da će nastavak istraživanja uslijediti uskoro. Tome se nada i dr. Tkalčec jer lokalitet nakon dovršetka istraživanja treba i pravilno prezentirati kako bi putnici namjernici i svi oni koji dolaze u Hum na Sutli mogli lokalitet posjetiti i upoznati se s ovim mjestom koji bi u budućnosti svakako treba biti i dio turističke ponude Humskog kraja.

- Ciljevi nas arheologa, potpuno su jasni. Lokalitet valja do kraja arheološki istražiti, njegove zidove konzervirati kako bi se zaštitio i kako bi se prezentirao javnosti, organiziranim skupinama turista ili školskim skupinama te izletnicima-namjernicima. Arheološki iskopana građa bit će prezentirana u muzejskim prostorima, za sada je najbliži muzej Dvor Veliki Tabor, koji je i povijesno povezan uz plemićki grad Vrbovec, no nadamo se jednog dana da će možda i Hum na Sutli osigurati adekvatan izložbeni prostor za određene nalaze. Potpuno smo svjesni da bi zamiranje nastavka daljnjih radova značilo i zamiranje budućnosti ovoga lokaliteta. Plemićki grad Vrbovec valja uklopiti u kulturno-turističku ponudu ne samo općine Hum na Sutli i Hrvatskog zagorja, on zaslužuje ući na karte rasprostranjenosti značajnih punktova kulturne baštine čitave Republike Hrvatske. Stoga velika nadanja ulažemo u nastavak daljnjih arheološko-konzervatorskih radova uz zalaganje i inventivna idejna rješenja lokalne zajednice, prvenstveno općine Hum na Sutli i Turističke zajednice Hum na Sutli, koje bi svojim iskustvima, a u suradnji sa stručnjacima iz Instituta za arheologiju, pridonijele markiranju lokaliteta, usmjeravanju zainteresiranih namjernika te iščitavanju osnovnih podataka o arheološkom lokalitetu na samome plemićkom gradu Vrbovcu – zaključila je na kraju dr. Tatjana Tkalčec.